Ništa u tim pričama nije slučajno – govore mještani. U ‘Timočkoj krimi reviji’ objavljeno je da je od 1992. godine, od kako je nađen nakit Carice majke, umrlo troje akademika koji su bili izravno vezani za istraživački rad u vrelu. Stradali u i jedan snimateljRadio Televizije Srbije i jedan radnik na lokalitetu, a govorka se da su nesretno okončale i dvije manekenke koje su nosile nakit na njegovoj promociji. Znanstvenici, naravno, demantiraju ovakvu vrstu tračeva i sve podvode pod slučajnost i sticaj okolnosti. Ovi tračevi mogu biti i korisni ako uplaše divlje arheologe, ali to je dvosjekli mač. Nepovoljno mogu utjecati i na turiste koji bi željeli posjetiti stari Šarkamen.
Tragajući između ove dvije staze, pokušali smo sagledamo i jednu i drugu stranu. Pokojni profesor dr Dragoslav Srejović, iako je iza sebe imao nalaze poput Lepenskog vira – prvog staništa europskog prapovijesnog čovjeka i carski Gamzigrad, osjetio je neko posebno uzbuđenje prilikom otkrivanja starorimske palače blizu Negotina.
Pred njim se otvorio prostor od oko 10.000 četvornih metara carskog grada kojeg sačinjava pet objekata, crkvina i 12 kula. Bilo je to očuvano zdanje, mada je desetljećima bilo žrtva nehaja društva. S njega je, kao i iz carskog grada Gamzigrada, godinama odnošeni kamen od kojeg je okolno stanovništvo gradilo vikendice u Gamzigradskoj banji i torove na Sarkamen. Pošto je skinut sloj zemlje, ostali su vrijedni temelji. Zahvaljujući njima riješena je dilema o kojoj su znanstvenici raspredali proteklih stotinu godina, to jest, otkako se zahvaljujući njemačkom povjesničaru Kanica pročulo za starorimsku građevinu na istoku Srbije. Pobijena je Kanicova pretpostavka da je ovdje riječ o vojnom logoru s kojeg su legionari branili put između Aqua i Tali (sada Prahova i Donjeg Milanovca), a potvrđena je teza pokojnog dr Dragoslava Srejovića da se u ovom bespuću krije nešto mnogo kompleksnije.
Ubrzo se ispostavilo da je Daja, na tih oko 25 hektara, sazidao veliku palaču s dvije monumentalne ulazne kapije – za odmor od rimskih pohoda po svim kontinentima. U blizini palače arheolozi su pronašli i crkvište, i most nad rijekom Vrelo. Bio je to pouzdan znak da je planirano da Šarkamen bude centar drevne rimske kulture.
Imperatora Daju vjerojatno je smrt spriječila da dovrši svoj veliki projekt, ali je povijesti ipak ostalo veliko blago koje svjedoči o luksuzu i stvaralaštvu starog Rima. Na samo 300 metara od utvrđenja otkopan je i mauzolej u čijoj se kripti skoro 17 stoljeća skrivao zlatni ženski nakit. Utvrđno je da su tri ogrlice, 35 prelijepih prstenova, narukvica i naušnica, pripadali Carici majci, sestri cara Galerija. Među nalazima je i autentični mozaik od devet pločica izrađenih od tankog zlatnog lima. Na četiri su sačuvani otisci novčića dok se na jednom jasno vidi lik cara i tekst ‘MINVS PF AVG’.
Nakit je nakon ekspertize smješten u Narodni muzej u Beogradu, a znanstvena javnost riješila je da ovaj lokalitet ne zapusti. Osnovana je Zaklada za njegovo uređenje i daljnja istraživanja. Uporedo s planovima arheologa dogodilo se i nešto zastrašujuće.