Angina pectoris, zajedno s infarktom miokarda spada u ishemijeske bolesti srca. Ishemijske bolesti srca su inace najčešći uzrok smrti u industrijskim zemljama (tumori su na drugom mjestu). Obično se javljaju izmedju 45. i 55. godine života. Najčešći uzrok ishemijske bolesti srca je ateroskleroza koronarnih arterija. Ateroskleroza je itekako cesta pojava u suvremenom dobu, a nastaje sa starenjem organizma. Faktori rizika za pojavu arterioskleroze su povišeni arterijski tlak, šećerna bolest, povišene vrijednosti kolesterola, kao i genetska predispozicija. Osim toga, uzrokovana je i danasnjim stilom života, načinom prehrane, smanjenom fizičkom aktivnošću, povećanim stresom i pusenjem, kao vrlo bitnim faktorom rizika.Osim aterosklerozom, ishemijske bolesti srca mogu biti uzrokovane embolus, zatim kod stanja gdje su potrebe miokarda za kisikom povećane ( pr.kod srčanih mana, arterijske hipertenzije, aortne stenoze, miokardiopatije … Ishemijske bolesti srca mogu biti potencirane i anemijom, hipertireozom).
Aterosklerotičnim proces u arterijama napreduje sporo, postupno, obično počinje jos u ranoj mladosti, prolazi kroz nekoliko stadija i nejcesce nije praćen simptomatologijom sve do suzenja arterije od 75%, odnosno dok lumen koronarne arterije nije suzen za 3/4 i vise, kada se pocinju javljati simptomi ishemijske bolesti srca. Osnova aterosklerotičnih pločica je tzv.fibrozna kapica ispod koje se nalaze masti. Prskanjem fibrozne kapice (neposredni povod za Prkanj moze biti primjerice skok krvnog tlaka) stvaraju se uvjeti za nastanak tromba. Ovo je otprilike osnova ishemijskih bolesti srca, s daljnjim manjim razlikama.
Postoje dvije vrste aterosklerotičnih pločica:
Stabilna aterosklerotičnim plocica koja je patofiziološki baza za nastanak stabilne angine pektoris.
Nestabilna aterosklerotičnim plocica koja je baza za razvoj akutnog ishemijskog sindroma koji obuhvaća tri bolesti: nestabilnu anginu pektoris, akutni infarkt miokarda, i naglu smrt. Osnovna razlika u nastanku infarkta miokarda i nestabilne angine pektoris je sto iu jednom i drugom slučaju imamo nestabilnu aterosklerotičnim plocicu, ali kod nestabilne angine imamo neokluzivni tromb (dakle tromb koji nije u potpunosti zapusio krvni sud, tacnije koronarnu arteriju (arterije koje ishranjuju srce)) a kod infarkta tromb je okluzivan – dakle zapušenja koronarnih arterija je potpuno.
STABILNA ANGINA PEKTORIS je angina koja je uvijek provocirana manjim ili većim naporom, fizičkim ili psihičkim: penjanjem uz stepenice, trčanjem, nosenjem tereta, ugodnim ili neugodnim emocijama, sexualnim cinom, izlaskom na hladan zrak. Do pojave anginoznog boli dolazi jer pri pojačanom radu povećan je zahtjev srčanog mišića (Sunce) za kisikom (Uran), a on, ne moze biti zadovoljen jer su koronarne arterije suzene aterosklerotičnim procesom (konjunkcija i disharmonicne aspekti). Ono sto je bitno za ovu anginu je da je bolesnik moze, koliko-toliko, kontrolirati, tacnije spriječiti izbjegavanjem napora ili stanja koji je izazivaju.U osnovi kliničke slike je anginozni bol (najčešći aspekt MO AQ 0, 90, 180,150 SA; MO 29 * Sa, Ge; MO 24 * Le, AQ), koji je karakterističan po lokalizaciji, karakteru, sirenju, intenzitetu i pratećim simptomima.
Lokalizacija boli je tipicna, to je sredogruđu (Ge), iza srednjeg dijela prsne kosti. Karakter bola se najcesce ispoljava u vidu stezanja (SA), žarenja (MA 45 *, 90 *, 135 *, 150 *, 180 * MO), tlaka (MA 45 *, 90 *, 135 *, 150 *, 180 * SA ), paljenja (MA 0 *, 45 *, 90 *, 135 *, 150 *, 180 * UR). Sirenje bola je karakteristicno prema vilici (MA) i vratu (2 *, 14 *, 26 *), duz lijeve ruke (MO Ge), niz nadlakticu, podlakticu, prema ledjima (MO Le) i trbuhu (MO). Moze se siriti prema jednom od ovih pravaca, a nekada u vise njih, mada je najcesce prema ramenu i niz lijevu ruku. Intenzitet bola moze biti razlicit, i obicno traje od 1-10 minuta (MO AQ).
Prateći simptomi anginoznog bola su malaksalost, hladno preznojavanja i strah (MO 0 *, 45 *, 90 *, 135 *, 150 *, 180 * SA). Ovo bio tipican anginozni bol, mada bol nekad moze biti atipican po lokalizaciji i kvalitetu (pr. Kod dijabetičara kod kojih se mogu javiti samo malaksalost i gušenje).
Nestabilno ANGINA PEKTORIS se nekada nazivala predinfarktno stanje a obuhvaća niz kliničkih oblika koji se nalaze izmedju stabilne angine i akutnog infarkta miokarda. Kod velikog broja bolesnika ona je predznak akutnog infarkta, bolovi se javljaju nekoliko sati ili dana prije infarkta (zato ju je vazno prepoznati). Osnovna karakteristika ove angine je da se anginozni bol može javiti u miru, tijekom odmora, sna, najcesce nocu, i NIJE provociran naporom (MO 24 *). Ova angina moze nastati de novo ili prelaskom već postojeće stabilne angine u nestabilnu formu. Anginozni bol je isti po lokalizaciji i karakteru kao kod stabilne angine, ali se razlikuje po trajanju, znatno je duzi, od 10 minuta do pola sata, i razlikuje se po intenzitetu, odnosno, znatno je jaci (MO 29 * AQ 0 *, 45 *, 90 *, 135 *, 150 *, 180 * SA, MA). Prateći simptomi su hladno preznojavanje, izrazita malaksalost, uznemirenost, strah, lupanje i preskakanje srca, gušenje, nesvjestica, muka, povracanje (MO 0 *, 45 *, 90 *, 135 *, 150 *, 180 * SA, MA, UR) .
