Nevjerojatna tajna starih graditelja. Do nekih znanstvenih ili zemljopisnih otkrića došlo se sasvim slučajno. Jedan od najpoznatijih slučajeva je onaj sa slavnim moreplovcem Christopherom Kolumbom, koji je htio jedno, a otkrio nešto sasvim drugo. Također, drevni grad Maja, Palenke, slučajno je otkrio neki Indios, a najstarije biblijske rukopise u špiljama Kumrana pronašla su dva arapska pastira čuvajući ovce. Ostali su bezimeni, mada su zaslužili slavu.
Američki fizičar Aleksandar bel pokušavao je konstruira aparat koji bi pomogao gluhima da čuju, a rezultat tih napora je nastanak telefona, koji gluhima ne pomaže ništa, ali zato izuzetno mnogo pomaže onima koji čuju. Koliko je u svemu tome bilo namjere, a koliko slučajnosti, više ni nije toliko važno. Mnogo slučajnosti vezuje se i za eksperimente Galvanijeva, Ersted i rendgen, ili Pristlija, bekerela i Fleminga.
Da li bi se to isto moglo prihvatiti i za brojne ekpedicija upućene u neistražene predjele planeta, na teško dostupne planinske vrhove ili u dubine oceana? Vjerojatno ne, jer nitko ne može unaprijed predvidjeti na što se svve može naići kada se prvi put kroči u nepoznato. U ovoj priči ‘slučaj’ je bio nevidljivi pratilac jednog engleskog pukovnika.
