U mnogim dijelovima Europe, pa i na balkanskim prostoprima, zadržao se običaj da ljudi na određene vjerske praznike beru biljke i koriste ih kao spas od svih nevolja.
bosiljak
Ova biljka se i danas primjenjuje u mnogim zemljama svijeta, iu najvećim religijama. Mnogi u suton krajem svibnja ili početkom lipnja (ovisno od vjerskog praznika) izvode razne rituale. Napr, pojedini narodi natoče izvorsku vodu, u nju stave končiće sa svojih čarapa, gaćica i majica a onda miješaju grančicom bosiljka prizivajući za sebe zaštitu i spas od ljubavnih patnji.
Slično, pred zalazak sunca griju med na štednjaku (ako se on u tegli nije već otopio na suncu tog dana) pa u taj med stave pet ploda proljetnog čička ubranog tog dana i mješaju po medu grančicom bosiljka ne bi li bili zadovoljniji svom partneru s kojim su već u vezi.
Bijela rada (Krasuljak)
Ovu biljku u mnogim zemljama zovu margarita. Ona se bere u određene dane da bi nam sve u životu bilo lijepo i potaman. Od cvijeća se prave vjenčići ili aranžmani koji se ostave da se prosuše tog dana na suncu i do ponoći na grani nekog drveta, a onda se unose u kuću i stavljaju na istočnu stranu, pored prozora ili uz zid. Vjeruje se da je dobro da budu što bliže poda.
bršljan
Bršljan se iskopa s korijenom iz šume i polako odvoji od drveta za koje je bio slijepljen. Unosi se u dvorište ili u kuću i zasadi u vrtu ili u saksiji. Priveže se koncem dok se ne privikne da se stisne uz novu podlogu. Vjeruje se da kako bude rastao, da će u domu biti više novca.
Pare privlači i struk mladog bambusa. Dovoljno je staviti ga ga u vazu ili u dublju teglu s vodom, bavezno stajati na istočnoj strani. Vjeruje se da će u kući biti para.
Ne treba zabraviti ni na čuvarkuću. Ona čuva kuću od nesreća i zlih misli ljudi koji ne vole domaćina ili ukućane. Neutralizovaće i štetna zračenja.
Na Spasovdan je dobro da se hibiskus, ružičaste ili crvene boje, unese u saksiji u spavaću sobu kako bi brak bio postojan, vjeran i zdrav.
Na Spasovdan se bere i stara kopriva jer se vjeruje da samo stara biljka može izliječiti staru boljku.
Legende o božanstvu Spasu i Spasenju Krista, jamče ljudima da će travke pomoći da se spase od bolesti. Na ovaj dan, po vjerovanju treba ubrati ili kupiti zalihe za sljedećih 365 dana i to ovih biljaka:
Matičnjak će pomoći bljedunjavo i iscrpljenim ženama, ako se one prvog utorka poslije Spasovdana okupaju u tom čaju i koriste ga preko godine kad god osjete duševnu patnju ili fiziološku bol zbog menstruacija ili upala. Ubran na Spasovdan čaj od matičnjaka pomoći će svima da liječe depresiju.
Grana ljeske je poznata po tome da štiti zdravlje i snagu i zato je dobra da se i ona ubere večer prije Spasovdana i da se ujutro unese u kuću. Naši preci u mnogim kulturama uplitali su od mladih ljeskinih grana “pleltenice” i pričvršćivao ih crvenim končićima. Kačili su ih na zidove iznad kreveta svih ukućana.
Veliki čuvar zdravlja koji se u dom unosi na Spasovdan je i vrba. Od mladih grana bi se plela mala košarica. Na granju bi ostajale i resice i listići. Oni bi se vremenom sušili ali istog dana kada se mlade grane unesu i upletu u košaricu u nju se stave po dvije čarape svakog ukućana. Smatralo se da je to jedini način da svatko dok putuje ostane zdrav.
Jednako učinkovito za zaštitu od bolesti je i javorovo lišće nabrano na Spasovdan. Ovo drvo koje u sebi sadrži sok nevjerovatnih moći po zdravlje, donosio bi obitelji i novu energiju, volju za radom i veliku radost.
Majčina dušica ubrana na Spasovdan dobra je za magičnu kupku, prije svega za djevojčice kada dobiju prvu menstruaciju. U skuhan čaj doda se srebrna novca, novčić ili drugi predmet od srebra (koji je prije toga dobro otkuhane u vodi sa žličicom sode bikarbone – tako će biti i energetski čist ai uvjericete se da je u pitanju čisto srebro jer ne smije korodirati ili potamniti) . Od tako omađijani vodice naše bake su svojim kćerkama davale da prvo malo otopi, a potom bi im napravile kupku, ili bi ih polile tom vodom. Duboko su bile uvjerene da će mlade djevojke poslije toga imati redovan i bezbolan menstrualni ciklus do duboke starosti, i laku trudnoću i porod, jer im je to poželjela dušica njihove majke.
Zdravac ubran na Spasovdan stavlja se pod jastuke i krevet ukućana iste te noći da ih tijekom godine ne more loši snovi.
Kopriva koja se inače bere u ožujku, također je brana na Spasovdan iako već zrela. Tada se vadila s korijenjem i sušila za pripremanje lijekova onima koji su već oboljeli od ozbiljnih bolesti. Vjerovalo se da samo stara kopriva može liječiti staru boljku. Narod u istočnoj Srbiji, koprivu ubranu tog dana kuha u Bakraču na Ovoreno ognjištu, gniječi čurkalom istesanim od glogove grane. Sve vrijeme dok se miješa, ponavlja se neka bajalica za prizivanje zdravlja, mladosti, snage i volje – bilo koje riječi se mogu upotrijebiti u stilu “da budem zdrav, a budem mlad, da budem čio i veseo …”
