Andrew Kros nije ostavio velikog traga u povijesti znanosti. Čak iu usko stručnoj literaturi njegovo ime se rijetko spominje. Ipak, James A. Sekord je jednu svoju studiju posvetio Krosovim ‘električnim insektima’, kako se obično nazivaju.
Cross je htio dokazati da se pomoću volt baterije iz različitih vodenih otopina mogu stvoriti kristali. Tako je, eksperimentirajući s kristalizacijom, došao do svojih bioloških otkrića. Ogled je prilično jednostavan: pomoću elektroda od platine, Cross je puštao struju u jedan porozni kamen sa Vezuva na koji je kapao otopina kalijevog silikata i klorovodične kiseline. Nakon četrnaest dana na kamenu su počele da se stvaraju male izrasline koje su brzo narastale i prekrivale se koncasta vlaknima. Dvadeset šestog dana, svaka od njih je dobila oblik savršenog insekta. Viljem Bragg, izdavač časopisa Somerset County Gazette, saznao je krajem 1836. da je Kros pomoću svojih naprava uspio stvoriti životinjice slične Akár (lat. Acarus) i riješio je objaviti ovu vijest ne pitajući samog Crossa za dopuštenje.
Sam Breg kaže da je time htio zaštititi Crossa od mogućih plagijatora, ali se ovome to nije dopalo pa je Britanskom udruženju za razvoj znanosti iz Bristola poslao detaljniji i potpuniji opis svojih istraživanja, poslije čega su časopisi i revije svih vrsta počele pišu o ovom znanstvenom podvigu i da širu javnost upoznaju s njim. Sekord piše da je krajem siječnja 1837. godine većina čitatelja smatrala da je stvaranje života prosta elementarna činjenica. Naredni Krosov ogled potvrdio je rezultate prethodnog. I dalje nastojeći stvoriti kristale, on je u otopinu kalijevog silikata stavio dvije elektrode, jednu od čelika, a drugu od srebra. Nakon nekoliko mjeseci, na negativnoj, čeličnoj elektrodi, pojavili su se paučnjaci. Važnost rezultata uvećan je činjenicom da je ovaj otopina vrlo otrovan.
Za razliku od šire javnosti, stručnjaci su bili skeptični. Bilo im je teško povjerovati da je obična struja dovoljna da se tako kompleksni organizmi stvore iz inertne tvari. Pored toga, Krosov znak je otežavao znanstvenu raspravu. On je bio vrlo originalan čovjek i smatrao je da znanost ne pripada eliti, već svim ljudima, što je bilo u skladu i sa njegovim političkim uvjerenjima – ‘s pravom se kaže da je glas naroda božiji glas’. Cross je bio vrlo neuredan i često se u svojim eksperimentima služio nezgrapnim i prilično prostim instrumentima. Tako su, primjerice, neki od njih napravljeni od cigala i saksija za cvijeće. Govoreći o tome u kakvom je okruženju radio Kros, Byronova kćerka, Ada Lovlejs, kaže: ‘Posvuda su vladali kaos i slučajnost’. On je bio utjelovljenje nadahnutog znanstvenika, vizionara koji neposredno opći s prirodom. Prema njegovim vlastitim riječima, on je kroz eksperimente stvarao veliku ‘električnu poemu’.
Međutim, takav način rada je stvarao probleme. Ovaj pjesnik-znanstvenik je rezultate svojih ogleda zapisivao na papirce na koje nije stavljao datum, i nije se trudio da im da znanstveni oblik. Sekord ga uspoređuje s faradej koji je svoje radove objavljivao u sažetom i jasnom obliku, na način koji dopušta provjeru. Sam Faraday je protiv svoje volje bio umiješan u ‘Krosov slučaj’. Naime, početkom veljače 1837. procurila je vijest da je Faraday s uspjehom ponovio Krosov eksperiment. Podatak je bio lažan i ne zna se kako je štampa dospjela do njega. Iako se Faraday trudio da ga opovrgne, javnost je povjerovala u njega.
Da bi se situacija razjasnila, trebalo je ponoviti ispitivanja. Objavljenje su dvije serije eksperimenata: jedna na Krosov način, i druga u potpuno izoliranoj prostoriji. Rezultati su u oba slučaja bili negativni: ni jedna jedina životinjica nije se pojavila na elektrodama. Zoolog Edward Gray izjavio je da su se krosu akari po svoj prilici izlegli iz jajašaca koja su postojala u njegovoj eksperimentalnoj aparaturi. Tom mišljenju pridružio se i Henslou, profesor botanike na Cambridgeu.
Tim povodom razvila se živa diskusija. Mnogi su se pitali da li su pokusi dovoljno dugo trajali. Međutim, znanstvenici nisu imali želju da uđu u pravu diskusiju. Sekord smatra da je sve bilo unaprijed smišljeno da se javnost uvjeriti da se Kros prevario. Indikativno je da rezultati istraživanja nisu objavljeni ni u jednom priznatom znanstvenom časopisu.