Netko je davno rekao da treba da se trudimo da umremo što mlađi – ali što je moguće kasnije. Sa sadašnjim znanjem o ulozi pravilne prehrane u zaštiti od bolesti, za suvremenog čovjeka to je sve manje san budućnosti, a sve više mogućnost koju sa nešto više truda zaista može i postići.

Suvremenim nutricionistima je sve jasnije da je ljekovita svojstva hrane čovjek, zapravo, poznavao od davnina. To se, prije svega, odnosi na hranu biljnog porijekla, bilo da je u pitanju samoniklo ili kultivirano jestivo bilje. Gotovo da nema nijedne vrste žita, voća i povrća, koja – manje ili više – ne može na neki način pomoći čovjeku u očuvanju zdravlja ili liječenju od raznih bolesti.
Svakako, spisah zdravih namirnica se ovim ne iscršljuje, a da je tako pokušaćemo ilustrirati i primjerom kefira. Sama riječ kefir je tatarskog podrijetla, a označava kavkasko kiselo mlijeko, kiseljena pomoću specijalnih gljivica. I zaista, već samo spominjanje ovog punovrijednog napitka asocira na Kavkaz, gdje se kefir puno koristi, pa se smatra da je i to razlog što je tamošnje stanovništvo pošteđeno mnogih bolesti i – dugovječno.