Gotovo sva Shakespeareova djela pokazuju izuzetan talent, ali i obrazovanje. Autor tih komada dobro je upućen u tajne antičke književnosti, rimskog i engleskog prava, geografije, viših stranih jezika, pitanja državne uprave … Kako to onda povezati sa gorenavedenim potpisima? Barem, kako kažu ‘šekspirolozi’, 12 djela mogu se, od onih 37, svrstati u prava remek djela. Je li moguće da to napiše jedan čovjek? On je, onda, neosporno bio genijalan i izuzetno obrazovan, čak nevjerojatno obrazovan. Pri tome, stručnjaci su navodili da se u Shakespeareovim djelima javlja ukupno 21.000 riječi što je vrlo neobično, čak i za današnja mjerila. U njegovo doba i vrlo obrazovani ljudi nisu koristili više od pet tisuća riječi, a vokabular od 5-6 tisuća riječi i danas se smatra bogatijim.
U tome postoje i mnoge druge proturječnosti. U ‘Mletačkom trgovcu’ primjerice, pisac je strasno osudio i razobličio zelenaštvo, a onaj Shakespeare iz Stratforda, pred kraj života izdavao je novac i zelenašio. Detaljne analize Shakespeareovih drama otkrile su još nešto: pisac je uglavnom otvoreno izražavao simpatije za aristrokate i visoki stalež i sa druge strane, prezir prema prostom narodu. Ako je vjerovati onim poznatim biografskim činjenicama, on je bio pripadnik običnog naroda. Odakle kod njega upravo suprotno raspoloženje?
Shakespeareova smrt u ono vrijeme prolazi nezapaženo. Neki njegovi suvremenici, koji su ga pominjali, uglavnom govore o njemu kao glumcu. Njegov zet, doktor Hol, koji je pisao dnevnik i koji je sačuvan, ne spominje ni jednom jedinom riječju da je njegov tast pisao kazališne komade. I to tako poznate i popularne. Njegovi portreti izazivaju sumnju, pa čak i spomenik na groblju. Tim prije što se kasnije otkrilo da se s tim spomenikom nešto događalo i da je na njemu slika čovjeka koji nema nikakve veze s portretom Shakespearea koji je danas dobro poznat?
