NASA je objavila fotografije koje baš i nije trebala, snimljene iz Phoenix Rovera prije gubitka kontakta. Netko se zaigrao u NASI, pa su na službenom objavljene fotke na kojima se jasno vidi komad drveta na površini Marsa. Greške nema, fotografije su već spremljene na tisuće računala diljem svijeta, a objašnjenje se iščekuje s nestrpljenjem …

Komad drveta je, prema mjerama koje se mogu dobiti sa slike, veličine željezničkog praga, znači prilično velik. Otkud drvo na Marsu? Ovaj komad izgleda kao neka naplavina, djelomično uronjen u podlogu.

Tlo oko drveta također je vrlo interesantno, jer po svemu sudeći predstavlja dno isušenog jezerca, barem to tako izgleda na Zemlji.

Znači, trebala bi prilična količina vode da se takav komad podigne i pluta, kamoli plovi unaokolo. No, kako pokazuju ostali snimci iz satelita koji kruži oko Marsa, takvih dijelova ima po cijeloj površini crvenog planeta.

S obzirom na to da je drvo zapravo netaknuto, ova se poplava trebala dogoditi u zadnjih ne više od četrdeset godina. Neki će mirno priznati da je Mars nekad imao drveće i vodu, čak i atmosferu, no ništa ne bi na njegovoj površini izdržalo par tisuća godina u ovom stanju.

Oba Viking orbitera poslala su snimke koje se definitivno mogu objasniti jedino kao nepregledne šume čudnog drveća, različitog od zemaljskog po više karakteristika, no ipak mogu biti jedino to.

Slike starih satelita sada polako cure u javnost, nekih ima i na YouTube, a na njima su jasno vidljive šume i jezera, naravno drugačijeg oblika nego na Zemlji, zbog manje gravitacije i različite atmosfere. Trenutno Marsova atmosfera ima 95% ugljičnog dioksida, i ne postoji nikakav razlog iz kojeg drveće ne bi moglo normalno živjeti u takvom okruženju, možda čak i nekom fotosintezom proizvoditi kisik, ili neki drugi plin koji je otrovan za ljude. Ne nužno i za život na Marsu, ma kakav on bio.

Zamrznuta jezera posebna su priča. Mars ima prilično nezgodnu temperaturu površine od prosječno -46 stupnjeva Celzija, što znači da bi u jezerima moglo biti svega, od ameba do raznih fosila. Ako pogledamo svoju planetu, upravo su isušena dna jezera najbolji izvor informacija o životu na Zemlji u davna vremena.

Pitanje koje svi postavljaju NASI je kratko i jasno: zašto ne objavite sve fotografije koje su snimili sateliti i roveri, dajte nam da proučavamo i zaključujemo, a vi svoje sljedeće ekspedicije nemojte slati na dijelove Marsa za koje ste (do sada) sigurni da nemaju ništa kompromitirajuće po teoriju da je Mars mrtav.