Žene kao lideri

Danas kako govorimo i razmišljamo o nekim utjecajnim događajima, ne spominjemo više samo muškarce kao glavne aktere. Važne liderske funkcije na mnogim poljima zauzimaju i žene. Suvremene organizacije počele su uviđati značaj uključivanja žena u menadžment.

Poduzetništvo, industrija, politika i druge sfere rada, uključivanjem žena postižu nužnu raznolikost u pristupu kroz stilove rada i vođenja momčadi, čime se dobivaju kvalitetnija i potpunija rješenja. Veće uključivanje žena i produkti toga, kao što su novi pogledi i ideje, u profitnim ili neprofitnim organizacijama, potvrđuju da upravljanje različitostima donosi korist.

Vjeruje li se ženama liderima u Srbiji?

Novije istraživanje provedeno u većim gradovima Srbije pokazalo je da više od polovice ispitanika ima povjerenja u žene lidere i želi ih vide na čelu svoje ili tuđe tvrtke. Važno je naglasiti da su ispitanici podjednako bili muškarci i žene, različite starosne dobi.

Kada bi se zagledali dalje u te rezultate, primijetili bi još jednu zanimljivu činjenicu. Povjerenje u žene lidere pokazali su više mlađi muškarci (između 18 i 40 godina). Dakle, starije generacije još uvijek u većem broju slučajeva smatraju da žene ne trebaju biti lideri u poslovanju, niti da se bave menadžerskim i sličnim zanimanjima, već da njih i dalje treba obavljati isključivo muškarci. Oni svoje povjerenje više daju muškarcima.

Možemo zaključiti da su brojni, mjerljivi, pozitivni efekti uvođenja žena na liderske pozicije još uvijek novi, i da se efekti još uvijek dovoljno ne osjećaju.

Tko je dobar lider?

Način na koji se odnosimo prema sebi i drugima, pa i timom koji vodimo, ovisi o mnogo čimbenika koje vrijede za muškarce koliko i za žene – od primarne obitelji u kojoj je netko odrastao, sredine, preko obrazovanja, spremnosti na rad na sebi, na učenju i vladanju određenim vještinama i drugo.

Način odgoj dječaka i djevojčica se generalno razlikuje. Svakom polu se ističu određene vrijednosti kao važnije što je jedan od uzroka razlike među spolovima.

Muškarcima se pripisuje veća vještina u ovladanju praktičnim znanjima. Često se vide kao neovisniji, samopouzdaniji, kompetitivniji, ambiciozniji, aktivniji, agresivniji, uporniji, čak i kao veći avanturisti.

Ženama se pridaju veće sposobnosti komunikacije, posebno neverbalne. Vide se kao bolje u savjetovanju, pomaganju, razumijevanju i “čitanju” tuđih emotivnih stanja. Kaže se da su obzirnije, nježnije, taktično i urednije.

To svakako može biti istina u nekim slučajevima, ali ukoliko se podsjetimo što sve utječe na nečije ponašanje i karakter, shvatit ćemo da ovim uopštavanjem možemo napraviti pogrešku i predati se predrasudama.

Dobro je imati znanja o potencijalnim razlikama među spolovima, samim tim i prednostima i manama određenih osobina za lidersku funkciju, ali moramo ostati otvoreni za individualne razlike i to kako netko vlada sobom, i koliko je spreman uči i da se razvija u osobnom i poslovnom smislu.

Tko su bolji lideri, muškarci ili žene?

Da li će netko biti dobar lider, bio to muškarac ili žena ovisi o tome koji stil liderstva ta konkretna organizacija treba. Ne možemo reći da postoji univerzalno najbolji stil rukovođenja.

U pojedinim slučajevima najbolje rješenje je liderstvo usmjereno na dvosmjernu komunikaciju, podjelu odgovornosti i zaduženja, nekada se pokaže dobar i onaj koji je centraliziraniji, gdje je odgovornost veća na jednom čovjeku, a ponekad je dobar i onaj stil koji je najliberalniji. Složit ćemo se da pojedine organizacije zahtijevaju veću orijentiranost na radnike, a neke na konkretne zadatke.

Imati mogućnost i vještinu za mijenjanje i raznolikost pristupa je ono što je vještina na kojoj treba najviše raditi.

Istraživanja nam pokazuju da je ženama lakše ovladaju onim stilom koji uključuje najviše komunikacije, razmjenu ideja i timsko vođenje. Dakle, interaktivni stil je onaj u kojem bi se najlakše unaprijedile. Generalno promatrano, kao jača strana ženama se pripisuje i sposobnost rješavanja pitanja kroz suradnju putem kompromisa.

Sa druge strane, vođeni istim rezultatima mogli bi reći da su muškarci skloniji takozvanom “autokratskom” stilu orijentiranom na zadatke. Vjeruje se i da su muškarci skloniji konkurentskom stavu i da umiju biti vještiji kada su natjecanja u pitanju.

Ne zaboravimo liderstvo je proces, na kome treba stalno raditi. Unapređivati ​​svoje sposobnosti postavljanja izazova, inspiriranja, ohrabrivanja, razvijanje timskog duha, i drugo. Najviše predispozicija za ovu funkciju ima onaj koji na svim ovim stavkama radi uz osobni razvoj i razvoj momčadi.

Kako se uspostavlja autoritet?

U praksi nailazimo na različite načine uspostavljanja autoriteta, često se primjenjuje strah kao motivator. Ovakav pristup može, činjenica, biti “uspješan”, ali se postavlja pitanje na koje vrijeme i uz koje rezultate.

Najbolji način za uspostavljanje autoriteta jeste adekvatna motivacija zaposlenih, vjera u sebe i druge, prenošenje znanja, uspostavljanje povjerenja, razvoj timskog duha, razvoj kreativnosti u timu, poštovanje, ali i briga o potrebama, ne samo organizacije već i cijelog ima, onoliko koliko je potrebno.

Sve navedeno zahtjeva veliko ulaganje na mnogo strana, što je jedan od razloga zašto se ponekad, rjeđe s tim susrećemo.

Koliko je teško biti dobar lider?

Biti dobar lider ili menadžer je svakako, koliko god bio težak zadatak, moguće. Ono što je, međutim, teže, čak iu tim situacijama je da nekoga baš svi zaposlenici vole. Ljudi imaju različite potrebe, vrijednosti i kriterije.

Stoga biti svima dobar ili najbolji teži, pa i neostvariv zadatak. Ovo svakako ne treba ni za jednu stranu biti obeshrabrujuće. Imati zdravu perspektivu glede posla, kolega i rukovoditelja, čak i kada nije sve idealno, cilj je koji treba sebi da postavimo.

Ukoliko lider pravilno postavlja vrijednosti i ciljeve, vjeruje u njih, pruža nadahnuće, očekuje, ali i daje povjerenje, zauzvrat može očekivati ​​ostvarivanje ciljeva, dobar timski duh, prihvaćanje i naklonjenost. Ovakav lider se postaje uz puno rada i zalaganja. Činjenica je da su ovakvi lideri jako rijetki, pa time i posebno vrijedni, ali svakako da postoje.

Biti dobar lider veliki je izazov za svakoga. Vodstvo uključuje ne samo delegiranje, izdavanje zadatak i postizanje ciljeva, već pokretanje, utjecaj i usmjeravanje. Dobar lider posjeduje odgovornost, dominantnost, samopouzdanje, integritet, inteligenciju, odlučnost i ustrajnost.

Međutim, to nije sve. Gledano kroz povijest imali smo puno lidera sa svim ovim osobinama, a opet su donijeli mnogo štete, ne samo pojedinim organizacija, već i cijelim državama i narodima. Ne možemo stoga reći da su dobri lideri.

Fali ono što nazivamo zrelom sposobnošću inicijative. Takva inicijativa uvijek je u službi razvoja, ne samo individue već i cijelog tima kojim rukovodi, pa i šire. Zrela inicijativa je pokretač naše psihe, pokretač drugih, uvijek u smjeru razvoja.