Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava. Peta po redu, brojeći od Sunca i prva od tzv. Jovijanskih planeta. Nalazi se iza asteriodnog pojasa i prva je od vanjskih planeta. Ona je toliko velika po volumenu da u nju može stati preko 1.300 Zemalja, a njegova masa dva puta je veća od mase svih planeta zajedno ili 318 zemljinih masa. Njegova srednja gustoća iznosi 1,33g / cm3 .To je planet sastavljena uglavnom od plinova i na njoj uopće nema čvrstih površina. Sastoji se od 90% vodika i 10% helija, dakle isto kao i zvijezde, pa ga zato često nazivaju i “promašenim Suncem”.
Da ima dovoljno visoku temperaturu koja bi mogla izazvati termonuklearne reakcije Jupiter bi bio zvijezda. Ovako, on je ipak planeta. Od Sunca je udaljen od 815,7 milijuna kilometara do 704,9 milijuna kilometara i oko njega obrne puni krug za 11 godina i 315 dana. Ono što je interesantno kod Jupitera je da njegova rotacija oko vlastite osi nije iste dužine na ekvatorijalnom i na polarnom dijelu. Ovako nešto nije moguće na čvrstim planetima, ali pošto se on sastoji od plinova, njegova rotacija na ekvatoru traje 9 sati i 50 min. a ako krenemo ka polovima brzina rotacije se smanjuje, pa na polovima traje 9 sati i 55 min. što ga čini planetom s najbržom rotacijom u Sunčevom sustavu. Zbog velike brzine rotacije on nije kružnog oblika već malo spljošten, pa tako njegov promjer oko ekvatora iznosi 143,88 tisuće km. a oko polova 133.600 km. (Ovdje možemo naići na različite podatke). Srednja orbitalna brzina je 13 km / s. Nagib njegove osi je 3o, a nagib putanje 1o 18. Temperatura na Jupiteru je prilično ujednačena i iznosi oko -150 C. Jupiter zrači više energije nego što je prima od Sunca. Atmosferski omotač je debljine od oko 1000 km., A tlak u njegovoj unutrašnjosti prelazi desetke milijuna bara. Njegov sinodicki razdoblje traje 398,9 dana. Ovog giganta možemo lako uočiti na noćnom nebu, od njega je sjajnija samo Venera (naravno zbog njene blizine) i veoma je povoljan za promatranje čak i sa amaterskom opremom. To je planet predivnih boja koje su rezultat prisutnosti elemenata sumpora, fosfora i amonijaka u njegovoj atmosferi. Ono što već stotinama godina intrigira znanstvenike je njegova velika crvena pjega. Danas znamo da je to ustvari ogroman uragan veličine 30.000 km. puta 15.000 km. koji bjesni ovom planetom već najmanje 300 godina. Inače, Jupiter je planet na kojem vladaju Stalni vjetrovi, oluje, pa i grmljavine.
Prvi kosmički brod upućen ka vanjskim planetima bio je “Pionir 10” lansiran ožujka 1972.god. Tijekom misije “Voyager” otkriveno je da Jupiter ima i svoj sustav prstenova sastavljen od tamnih čestica prašine. On je debeo manje od jednog kilometra, a širok je oko 6 000km. i oko Jupitera se okrene za oko 7 sati. Njegov sjaj je tisućama puta manji od sjaja Saturnovih prstenova i veoma je teško uočljiv. 1610. gogine G.Galilej je otkrio 4 njegova najveća satelita (Io, Europa, Ganimed i Kalisto) i to su i danas najpoznatiji njegovi sateliti čija veličina nadilazi veličinu Plutona. Oni se mogu uočiti i pratiti običnim dvogledom. Najveći među njima je Ganimed s promjerom od 5260 km. i to ga čini i najvećim satelitom u Sunčevom sustavu. Današnja nauka poznaje 16 Jupiterovih satelita veličina od 15 km. (Leda) do 200 km. (Amaltea) u promjeru. Sa svim svojim satelitima Jupiter podsjeća mini Sunčev sustav tj. na sustav u sustavu. Prema posljednjim podacima broj otkrivenih satelita je uvećan na čak 62.
