Bili su neprikosnoveni gospodari naše planete tijekom 150 milijuna godina, i činilo se da će tako stanje ostati večno.A onda su iznenada isčezli, kao da ih nikada nije ni bilo.Iza njih su ostali samo fosili i vječno pitanje; Zašto su izumrli?

Ima mnogo teorija koje pokušavaju objasniti ovaj misterij nestanka dinosaura i njima sličnih stvorenja iz prapovijesti s lica Zemlje prije oko 65 milijuna godina.Ovde ćemo pokušati predstaviti neke od najverodostojnijih teorija, ali ni ove teorije ne mogu biti prihvaćene kao neopozive i definitivne znanstvene istine.

KLIMATSKE PROMJENE

Tijekom ere mezozoika, klima koja je vladala diljem svijeta kretala se od tropske pa do umjereno tople.Era kenozoika, koja doseže kulminaciju u ovome dobu u kojem živimo, bila je obilježena sve izraženijim klimatskim promjenama (ovdje nije samo priroda umiješala svoje prste, nego i ljudi), s formiranjem polarnih kapa u finalnim fazama i snažno iznijansiranim klimatskim zonama od polova do ekvatora.Možda dinosauri jednostavno nisu bili u stanju da se prilagode ovim promjenama?
Međutim, sve ove promjene nisu se dogodile iznenada.Na temelju fosilnih nalaza teško je zaključiti da su postojale velike klimatske razlike između razdoblja kasne krede i kenozoika.Dinosaurusi su živjeli u šumama i savanama koje su se održale i kasnije, u eri sisavaca, a ne mogu se uočiti nikakve drastične promjene koje bi izazvale izumiranje svih dinosaurusa.Sem toga, krokodili, koji vrijede za bliske rođake dinodaurusa, doživjeli su eru kenozoika i postali suputnici ljudi u današnjem svetu.Pretpostavke kojesu vrlo privlačne za široku laičku javnost o dinosaurima koji se bore za svoj posljednji dah pod nevjerojatnim valovima vrućine, ili se smrzavaju izloženi nepodnošljivoj hladnoći, nemaju potvrda u raspoloživim dokazima.Ovde mora su bili posrijedi uzroci mnogo suptilniji od gore spomenutih.Jedna mogućnost je da su klimatske promjene, bilo da se radilo o vrućini ili hladnoći, utjecale na reproduktivne cikluse dinosaura i tako dovele do njihovog izumiranja.Ali svjedočanstva fosilnih biljaka ne ukaz uju da su se dogodile neke tako ekstremne klimatske promjene koje bi imale za kobnu posljedicu izumiranje svih dinosaura, kako onih velikih tako i onih najmanjih.Ovde opet iskrsavaju krokodili koji su uspjeli sve ovo preživjeti.
Jedna od velikih misterija nestanka dinosaura je u tome što se ona odigrala u strogo zoološkim okvirima.Svi dinosauri su izumrli, poseban je naglasak na svi, znači i oni najveći i oni najmanji koji su bili veličine krokodila.Zašto neki dinosauri, pogotovo oni manji nisu preživeli.Ako su krokodili mogli, zašto nisu dinosauri koji su bili njihove veličine?
Mada je izumiranje dinosaura bilo popraćeno izumiranjem i drugih mezozoičkih reptila poput, Pterosauri, morski ihtiosauri, pleziosaur, mazosauri, leteći pterodaktila, razni drugi reptili poput kornjače, gušteri i zmije, prešli su bez problema liniju koja dijeli mezozoik od kenozoika. tako danas svaka teorija koja pokušava objasniti izumiranje dinosaura, mora objasniti i neizumiranje reptila koji danas žive na Zemlji.

OVISNOST POLA o vanjskoj temperaturi

Proučavanja američkih aligatora na terenu iu laboratorijima, pokazala su da pol tih reptila određuje temperatura na kojoj jaja bivaju inkubirana.Ako je temperatura u gnijezdu ispod 28 stupnjeva Celzija izležu se ženke, a ako je iznad 36 stupnjeva Celzijusa stvaraju se mužjaci.I studije o inkubiranju kornjača pokazale su slične rezultate.
Jesu li onda možda temperature pri kojima su se jaja inkubirala dovele do izumiranja dinosaura? Ako je došlo do iznenadne promjene temperature krajem perioda krede, bilo naviše ili naniže, je li to možda rezultiralo stvarnja samo jednom spola među dinosaurima, s neizbježnim popratnim izumiranjem ? Pri pokušaju da se odgovori na ovo pitanje, ponovno iskrsava problem drugih reptila.Ako je i došlo do takve promjene temperature, ona opet nije utjecala na krokodile ili kornjače.Sem toga, kod reptila se nameće problem partenogeneze ili aseksualne, bespolne reprodukcije.Proučavanje guštera pokazalo je da kod pojedinih skupina, ženke donose na svijet ženke, iz generacije u generaciju, bez intervencije mužjaka.Kako sada možemo biti sigurni da je odsustvo jednog spola bilo fatalno za opstanak dinosaura?

Efekt staklenika

Zna se da je krajem perioda krede došlo do povlačenja plitkih mora koja su prekrivala mnoga kontinentalna područja tijekom posljednjih faza mezozoika.Smatra se da je to dovelo do znatne redukcije morskih biljaka, što je opet imalo za posljedicu povećanje količine ugljičnog dioksida u atmosferi.A povećanje ugljičnog dioksida u atmosferi prouzrokovalo je efekt staklenika i tako stvoreni omotač onemogućavao je toplini s površine Zemlje da pobjegne u svemir.Jedna varijacija ove teorije govori o formiranju ogromne dekanom vulkanske naplavine koja prekriva područje od preko 250.000 četvornih kilometara u Indiji.Smatra se da je erupcija koja je dovela do stvaranja tako velike mase vulkanskog stijenja zasitila atmosferu ugljičnim dioksidom i time izazvala staklenički bašte.To je, sa svoje strane, dovelo do globalno povećanja temperature, a ovo je uzrokovalo smrt dinosaurusa.I ovdje opet slijedi pitanje : Zašto samo dinosaura? Zašto su bile izuzete druge životinje, a naročito mnogi reptili osjetljivi n a vrućinu?

Prevelike

Ideja da su dinosauri izumrli zbog svoje veličine, to jest zbog toga što su bili suviše veliki, ne može nikako da se održi, već i zbog same činjenice da nisu svi dinosauri bili divovskog rasta.A kao što se zna izumrli su i oni najmanji. prema tome nešto drugo je bilo uzrok njihovog nestanka, a ne njihova veličina.

BOLESTI I EPIDEMIJE

Ovo objašnjenje također je teško prihvatiti.Bolesti i epidemije prilično su specifične u svome dejstvu.Životinje koje su srodne mogu patiti od istih bolesti, ali izrazitije različiti oblici obično su imuni.Bilo je mnogo rodova i vrsta dinosaura okupljenih u brojne obitelji, a sve one spadale su u dva jasno razdvojena reda reptila.Teško je zamisliti bilo kakve bolesti ili seriju bolesti koje bi gotovo simultano utjecale na takav jedan širok spektar reptila.

SMRT OD GLADI

Ova ideja zvuči jako fantastično.Ovde se polazi od pretpostavke da su biljojedni dinosauri izumrli zato što se nisu mogli prilagoditi na biljni svijet koji je postojao tijekom razdoblja krede, i da je s njihovim izumiranjem došlo do korelativnog izumiranja mesojednih dinosaura koji su se njima hranili. Međutim, velika biljna revolucija dese se tijekom razdoblja rane krede, a rezultat te duboke promjene u biljnom svijetu – nastanak angiosperni, ili cvjetajućih biljaka (skrivenosemenica) – imao je upravo suprotni efekat.Pojava obilnih količina nove hrane bila je popraćena povećanjem broja i vrsta biljojednih dinosaura, što je naravno bilo jako dobrodošlo mesojedne dinosaurusima.Sem toga, što je s malim mesojedne dinosaurima, koji su se vjerojatno hranili gušterima i drugom sitnom divljači? bilo bi logično pretpostaviti da su oni bili izvan odnosa žrtva-grabežljivac divova, i da sve to nije na njih utjecalo.
Jedna možda realističnija varijanta te hipoteze glasi da su biljkama kojima su se biljojedi hranili nedostajali izvjesni elementi (naprimer kalciju), koji su bili ključni za njihov opstanak.Ali to ne izgleda baš vjerojatno, jer se mora voditi opet računa o malim mesojedne dinosaurima.

ŽRTVE OTROVA

Još jedna od fantastičnih teorija.Moderni eksperimenti pokazuju da, naprimer kornjače nisu osobito osjetljive na okus biljaka.Zbog toga, smatraju zastupnici ove teorije, možda je u nekim biljkama iz razdoblja krede bilo nekih otrova koji su izazvali izumiranje biljojednih dinosaura, a samim time i dinosaura mesoždera.Ne smije se međutim gubiti iz vida da je tijekom razdoblja krede bilo kornjača u izobilju, i te neosjetljive kornjače, vjerojatno sklone pojesti sve što im paden pod ruku, vrlo su uspješno prežive prijelaz iz krede u kenozoik i te ‘otrovne’ biljke.

PLJAČKANJE izlezenih JAJA

Jedna vrlo stara teorija tvrdi da su dinosauri bili nestali s lica Zemlje, zato što su rani sisariiz razdoblja krede pljačkali njihova gnezda.Sasvim je vjerojatno da su primitivni sisavci, gušteri i mali dinosurusa u potrazi za jajima koja će pojesti, proždirali jaja u gnijezdima dinosurusa .Velike je pitanje, međutim, da li su ti pljačkaški pohodi sami po sebi mogli dovesti do izumiranja dinosaurusa.Izležena jaja današnjih krokodila i kornjača također su meta napada raznih životinja, ali ukoliko se u tu hajku masovnije ne umiješa i sam čovjek, uvijek će preostati dovoljno mladunaca osigurati nastavak vrste.

JAJA NESPOSOBNA ZA ŽIVOT

Zapaženo je da su ljuske jaja jedne vrste dinosaura koje su pronađene u južnoj Francuskoj bile neobično tanke.Na temelju ovoga nastala je teorija da takva jaja nisu bila sposobna za život, što je imalo za posljedicu da dinosauri nisu više mogli d se reprodukuju.Idejao degeneraciji ovih jaja je zanimljiva, ali je veliko pitanje da li se ona može primijeniti na mnogobrojne, međusobno vrlo različite vrste dinosaura.

ostarelost RASE

I ovo je jedna od ranih teorija.Izneta je hipoteza da vrste baš kao i jedinke, prolaze kroz neki vid životnog ciklusa – rađanje, mladost, zrelost, starost i smrt – pa je tako, po proteku mnogih milijuna godina, za dinosaure došlo vrijeme da se umore od življenja i umru.Ta teorija je više u sferi filozofije neko prave znanosti, nema nikakvih dokaza koji bi je bar malo potkrijepili.

PoremeÄ ENA ekološke ravnoteže

Tijekom razdoblja krede, rani sisavci su se veoma razmnožili, kako po broju tako i po vrstama.I mada su ti veoma primitivni sisavci bili mali i na izgled beznačajni, ono su po mišnjenje nekih znanstvenika pojeli hranu, takoreći ispred nosa dinosaurima biljojedima.Drugim riječima , ukoliko i nisu uspjeli iskorijeniti dinosaure time što su jeli njihova izležene jaja, oni su to možda postigli tako što su pojeli njihovu hranu.Ovo jeste jedna mogućnost, ali ona ne zvuči baš posebno verovatno.Ovde bi bile potrebne prave najezde malih sisavaca da se zalihe hrane u prirodi reduciraju do te mjere da dovedu do izgladnjelosti dinosaure biljojede.Nema nikakvih paleontoloških dokaza koji bi potkrijepili ovu teoriju.Čak naprotiv, tijekom mezozoika, dok su dinosauri bili istinski gospodari planete, primitivni sisavci bili su potisnuti u drugi plan.Tek nakon što su dinosauri izumrli, rani sisavci mogli su istinski da se razmnože i da zaposjednu kopnene površine.
Ovdje treba napomenuti da iu našem modernom svijetu svaka najezda malih sisavaca, pogotovo glodavaca, obično vrlo brzo postane samodestruktivna.Na primjer, stanovništva leminga, razmnožavaju se do takvih razmjera da ti mali sisavci potpuno prekriju kopno gdje žive, a onda brzo isčeznu; mnogi od njih izbezumljeno jure kopnom prema moru i samoubilački skaču u njega).
PROMJENA zemljinog magnetskog POLJA

Novija istraživanja su pokazala da se tijekom vremena Zemljino magnetsko polje povremeno menjalo.Takođe, zapaženo je da je u vrijeme tih promjena magnetskog polja dolazilo do izumiranja mikroskopskih morskih organizama, mada je teško reći iz kojih razloga.Da li neka promjena magnetskog polja mogla utjecati i na dinosaure, i ukoliko jeste, zašto je utjecala? Ako je tako, zašto ona nije utjecala i na druge reptile, posebno svuda prisutne, famozne krokodile?

UZROCI IZ SVEMIRA

EKSPLOZIJA Supernova

Prva od izvanzemaljskih teorija polazi od pretpostavke da se desila eksplozija neke supernove u obližnjem svemiru, pri čemu se oslobodila ogromna količina energije koja je snažno utjecala na Zemlju.Rezultat ovakve eksplozije, bilo je u prvom redu, bombardiranje Zemlje ogromnim količinama kozmičkih i gama zraka tijekom rane faze eksplozije, što je imalo kobneposledice za život na našoj planeti.Drugo, takav događaj mogao je utjecati drastično na promjenu klime, što je dovelo do izumiranja mnogih oblika života.Teorija o supernovi privlačna je zbog toga što objašnjava iznenadno i širokog spektra izumiranje koje je karakteriziralo kraj razdoblja krede, ali i dalje ostaje onaj kamen spoticanja zvani selektivnost.Kako jedan takav događaj mogao prouzročiti izumiranje dinosaura i morskih reptila iz razdoblja kasne krede, a da poštedi mnoge druge stanovnike našeg planeta? Ovo je isto pitanje bez odgovora.
SUDAR KOMETE SA ZEMLJOM Teorija o kometi polazi od teze da je u trenutku kada je jedno nebesko tijelo tog tipa pogodilo Zemlju došlo do silnog zagrijavanja atmosfere, što je prouzročilo smrt svih dinosaurusa.Paralelno s tim, pretpostavlja se da su i mikroskopski morski organizmi krajem perioda krede uvelike stradali od cijanida, koga je u atmosferu ispustila kometa.Mada ova teorija objašnjava zašto su izumrli dinosauri i morski plankton, ona ne objašnjava kako su pored takve kataklizme, ostale životinje uspjele prežive.Zar je i ovakva katastofa mogla biti tako selektivna?
SUDAR ASTEROIDA SA ZEMLJOM Jedna od najnovih i možda najrazrađenije vanzemaljska teorija govori o sudaru Zemlje s nekim divovskim meteoritom ili asteroidom promjera od oko 10-20 kilometara.Kao polazište za ovu teoriju poslužilo je otkriće slojeva ilovače iz razdoblja sasvim kasnekrede koji sadrži abnormalne količine elementa iridija , ponegdje čak i do dvadeset puta veće od onih koje se normalno nalaze u stenama.Iridijum je uobičajeni element u meteoritima, ali je rijedak na Zemlji.Smatra se da je prilikom sudara nekog divovskog meteorita sa Zemljom oslobođena ogromna količina čestica prašine koja je bila odbačena u atmosferu, da bi tada ta gusta zavjesa sprječavala prodiranje sunčeve svjetlosti tijekom tri ili četiri godine.Ovo je naravno uzrokovalo izumiranje većeg dijela zemaljskog biljnog života, čiji opstanak ovisi o fotosinteze.Naravno, nestanak biljaka doveo je do nestanka biljojednih dinosaura, a ovo je povuklo za sobom nestanak dinosaura mesojeda, koji su se hranili biljojedn im dinosaurusima.Međutim, i ovdje se opet suočavamo s problemom selektivnosti.Sem toga, opravdano je sumnjati da bi sudar koji se desio na nekom određenom mjestu na površini Zemlje, ma kako on snažan bio, mogao izazvati takve posljedice diljem čitave planete.
Značajan protuargument teoriji o sudaru Zemlje s asteroidom ili meteoritom, predstavlja otkriće u Hel Creeku, savezna američka država Montana.Iskopavanja koja su vršena na toj lokaciji pokazuju, da se geološki slojevi u kojima su pronađeni fosilni ostaci dinosaura i ranih sisavaca nalaze ispod sloja u kome su uočene abnormalno velike količine iridijuma.Drugim riječima, ma kakav da je mogući efekt iridija na životinjski svijet, do njega je došlo znatno nakon iščeznuće dinosaura.

ZAKLJUČAK šta reći poslije svih ovih teorija, osim da smo ponovo na početku.Nijedna od ovih teorija, pa ni kombinacija više njih zajedno, ne daju nam pravi odgovor.Velika misterija s početka, ostaje i dalje velika, isto kao što je i bila svih ovih godina, još od prvog dana kada su znanstvenici počeli izučavaju fosilne ostatke tih nevjerojatnih stvorenja koja su toliko dugo bili neprikosnoveni gospodari planete Zemlje.