Nije trebalo biti ovako … Nitko se nije nadao da će svijet dobiti ovako strahovitu lekciju, ako ju je svijet uopće i shvatio? Černobil je mali grad u Ukrajini u kome se nekada normalno živjelo i radilo. Nalazi se skoro na samoj granici s Bjelorusijom i sve do te subote 26. travnja 1986. godine bio je potpuno nepoznat u cijelom svijetu, da bi nakon toga postao najpoznatiji sinonim za najstravičniju katastrofu u ljudskoj povijesti.
Nuklearna elektrana u kojoj se zbila katastrofa nije bila smještena u samom Černobilu već oko 18 km sjeverozapadno od grada. Nuklearka se sastojala od četiri reaktora tipa RBMK-1000, od kojih je prvi stavljen u pogon 1977. godine, a četvrti reaktor, koji je eksplodirao, 1983. godine. Černobilska nuklearna elektrana je u punom kapacitetu sa svoja sva četiri reaktora davala oko 10% ukupne električne energije Ukrajine.
Havarija je izazvala isijavanje radioaktivne tvari od 150 milijuna kirija u trajanju od deset dana. Radioaktivni oblak prekrio je dijelove Ukrajine, SSSR-a i Europe izazvavši različite vrste trovanja od kojih su najgora bila trovanja cezija 137 i jodom 131. Bilanca eksplozije bio je užasan – preko 600.000 mrtvih i milijuni oboljelih od leukemije, raka tiroidne žlijezde i drugih još ne ispitanih kancerogenih oboljenja.
U prvim satima nakon eksplozije osoblje centrale i ekipe prve pomoći koje su bile prisutne na licu mjesta, bili su izloženi jakoj radijaciji čiji su izvori bili dijelovi zapaljenog reaktora, radioaktivni oblak i skladište radioaktivnog materijala. Zbog visokih doza primljene radijacije 237 ljudi je smeštenoo u bolnice od kojih je 52 preminulo u narednih desetak dana. Sudbina ostalih nije javno objelodanjena, ali se zna da nitko nije preživio.
