Prvi tajni eksperimenti obavljeni su još 1982 na orbitalnim stanicama ‘Saljut 7’ i ‘Mir’. Ovaj eksperiment i nije bio toliko tajan čim su o njemu pisale novine još iste te godine, a na astronautički kongresu u Münchenu, 1983. godine, eksperimente na ‘Saljut 7’ oštro je napao talijanski liječnik dr Guido Mutko.
Sa Svetlanom Savickajom su tada tjedan dana na stanici radili kozmonauti Antolij Berezovoj, Valentin Lebedjev, Leonid Popov i Aleksandar Serebrov. Kao predstavnik muške strane, u eksperimentu je sudjelovao Serebrov, ali eksperiment nije dao očekivane rezultate. U svom dnevniku sa stanice, kozmonaut Lebedjev govori da je malo tko od kosmonauta bio oduševljen činjenicom da će i jedna letjeti u svemir, a da su odnosi između serebrom i Savickaje, tijekom njihova posjeta postaji, bili slični odnosu psa i mačke. Oni se nisu nimalo podnosili, a njihov zapovjednik Popov je imao dosta problema da misiju uspješno privede kraju. Inače, Svetlana Savickaja je bila druga žena u kosmosu uopće – prije nje je letjela samo Valentina Terješkova.
Engleskinja Helen Sherman je, također, provela sedam dana na stanici ‘Mir’. S njom su bila četiri astronauta: Sergej Krikaljov, Anatolij Arcebarski, Viktor Afanasjev i Musa Manarov. I, mada ruskim i američkim kosmonautima nije dozvoljeno da govore o ovim eksperimentima, po spuštanju na Zemlju je Engleskinja izjavila da je na ‘Miru’ bilo ‘fantastičnih eksperimenata’. Na jednoj snimci iz kosmosa, za vrijeme njenog boravka na stanici, Šermanova se vidi kako lebdi u bestežinskom stanju, obučena u tanga gaćice roze boje. Bio je to detalj koji nije mogao promaknuti novinarima. Kada su Krikaljova upitali da prokomentira ‘slobodne’ snimke, on je lakonski odgovorio da je snimak autentičan i ‘jednostavan’.
U misiji ‘Discovery’ letjela je Jen Davis s astronautima Kentom ROMINGER i Robertom Karbeom. Voditelj misije bio je Curtis Brown. Amerikanci su u svemir s spejs šatlom slali nekoliko bračnih parova, od kojih su najpoznatiji bili Mark Lee i Jen Davis. Davisova je poslije toga izjavila da je jedna od najvećih prepreka na tom polju (mislila na mogućnost začeća u kosmosu), to što ne znamo kako uvjeti kozmičkog ljeta utječu na genetsku strukturu embrija. Sve dok to ne odgonetnemo biće diskutabilni takvi eksperimenti, jer mogu utjecati na život djeteta koje je začeto u kosmosu.
Sa ovim mišljenjem slaže se i Sergej Krikaljev koji je 1991/92. proveo 312 dana u svemiru i 120 dana na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) 2001. godine. Krikaljev je sa ženama, jednom Engleskinjom i dvjema Amerikankama obavljao eksperimente na ‘Miru’, koji su poslužili da se dođe do, za sada, onespokojavajućih zaključaka.