U potrazi za zvijezdama suncima sa svojim planetima na kojima bi mogao postojati život, sustavom ogromnih radioteleskopa, od 1995. godine do sada pretražene su konstelacije Pegaz 51 i Veliki medvjed 47. Međutim, za sada to nije dalo nikakve rezultate, barem poznate javnosti. Mada astronomi ne mogu sa sigurnošću tvrditi da u tim područjima nema života. Jer, kako kažu, vrlo je moguće da radio signali koje tražimo nisu ono čime se eventualni vanzemaljci iz tih područja služe u komunikaciji.
Ovo, dakoko, ne obeshrabruje astronome. Oni ukazuju da su svim zemaljskim radioteleskopa, do sada, uspjeli ‘kontaktiraju’ sa samo pet posto od oko, prema njihovim pretpostavkama, najmanje milijardu planeta koje bi mogle biti uvelike slične Zemlji, a koje se nalaze u središtu Mliječnog puta. Koliko ih ima u njegovim ‘krakovima’, za sada je nemoguće ustanoviti.
Isto tako, još uvijek je nemoguće utvrditi da li oni NLO-i za koje nema više nikakve sumnje da su stvarnost, do nas stižu baš iz tih prostora.
Potraga za planetima blizankama Zemlje, pa tako i za životom na njima, a time i za mogućom civilizacijom koja prema našoj planeti upućuje NLO-e, nastavljena je projektom ‘Korot’.
Riječ je o satelitu (slika lijevo) koji je lansiran 2002. godine sa zadatkom da svestrano, primjereno našim sadašnjim tehnološkim dostignućima, istražuje 30.000 zvijezda za koje se pretpostavlja da su slične Suncu, ili nešto veće od njega, i da svaka od njih ima vlastiti planetarni sustav sličan našem, Sunčevom.
Astronomi, na temelju nekih sada utvrđenih parametara, ne isključuju da su neke od tih planeta koje će ‘Korot’ narednih decenija ispitivati, po masi, dvostruko veće od Zemlje – što bi, po njima, također moglo omogućiti ‘burni razvoj inteligentnih civilizacija’ na njima, čiji bi jedan od proizvoda mogli biti i neki od NLO-a koje mi uspijevamo vidimo i detektiramo.