Da li je Kolumbo otkrio Ameriku, ili je Amerika otkrila njega? Oreol tajanstva već četiri stoljeća obavija ličnost Kristofora Kolumba (talijanski: Cristoforo Columbo; španjolski: Cristobal Colon), ali i mnogo šta od onoga što je vezano za njegov epohalni podvig – otkriće Amerike. Zagonetno je Kolumbovo porijeklo, jako su oskudna saznanja o njegovom djetinjstvu, nam se predstava o tome kako je izgledao … Jednom riječi, iz današnje perspektive, njegov život liči na pravi labirint.
Ostala je manje više u sumnji Kolumbova navodna plovidba unutar polarnog kruga, a nude se i dokazi da slavni moreplovac, u traganju za Indijom, nije jedrio nasumce.
HIPOTEZE O Kolumbovo POREKLU
U toj drugoj polovici XV stoljeća, Republika Genova doživljava procvat. Uglavljen između morske obale i vrletnih rubova Apenina, grad sa svojim pristaništem zrači prema Sredozemlju i dubljem zaleđu.
Tiskajući se između mornara i trgovaca, u žagoru što ga ovi proizvode svojim nevjerojatnim arapskoromanskim govorom, takozvanim Sibiru, jedan mladić zagledan u more sneva otvorenih očiju. Ime mu je Kristofor. Rođen u jesen 1451. on je najstariji od četvorice sinova bračnog para tkalaca Domenika i Suzane Kolumbo. ‘Da se Kolumbo rodio u Đenovi, danas se više ne može poreći’, tvrdi povjesničar Michelle Leken u svojoj knjizi posvećenoj otkrivaocu Amerike. Eto, naposljetku, bar jedne izvjesnosti, koja je možda i ključ labirinta. Jer, malo je primjera povijesnih ličnosti čiji bi korijeni, život i djela bili prošarani sa toliko zagonetki, misterija i pitanja. Čovjek sa stotinu lica, glasoviti moreplovac poigravao se perikama i lažnom bradom kao vrhunski stručnjak za prerušavanje.
Tko je bio Kristofor Kolumbo? To pitanje je iznurili mnoge naraštaje povjesničara. Danas, više od pola tisućljeća nakon njegove čudesne pustolovine, ono nastavlja hrani najnakaradnije i najneobičnije hipoteze. U tom Talijanu, koji se izražava samo na kastiljanskom jeziku krcatom portugalskih izraza, mnogi su htjeli vidjeti naizmjence Baskijci, Korzikanca, Norvežanina, Portugalca i, na kraju, Židova katalonskog porijekla što se, prognan, sklonio u Genovu da bi tu prešao u kršćanstvo . Riječ je o vremenu kad se, u Španjolskoj, prvi veliki inkvizitor Torkemada okomljuje na Židove.
Jevrejsku hipotezu iznio je početkom prošlog stoljeća američki istraživač vinjete. Žilava i tvrdokorna, ona će se nanovo javiti u Lisabonu, gdje će je u sasvim neobičnoj formi ponuditi bivši pomorski časnik Augusto de Maskarenjas Barreto. Ovaj istraživač tvrdi da je posredstvom alkemičarske kabale uspio dešifrirati vrlo čudan moreplovcev potpis. Prema Baretu, Kolumbo je bio porijeklom iz portuglaskog sela Kuba, čije će ime kasnije dati jednom od svojih otkrića, a on sam bi se zvao Zarko, prema izvjesnoj obitelji conversosa, preobraćenih Židova što su i dalje, u potaji, prakticirali staru religiju. Kao plaćeni špijun portugalskog kralja Ivan II, on je navodno imao za zadatak da odvraća Španjolsku od afričkih obala, gdje je Portugal raspolagao krupnim interesima. Kolumbo – tajni agent?
Naposljetku, što da ne? Nevolja s BARETOV hipotezom je u tome što ona ne počiva ni na čemu opipljivom, i što otkriva jedino mukotrpan znanstveni napor.
