Zadivljujuće je koliko se informacija može pohraniti u običnom ljudskom mozgu koji, povrh svega, još i nije sasvim zdrav. Do sada nije osmišljena prihvatljiva teorija koja bi objasnila kombinaciju talenata i nedostataka koje posjeduju savanti. Inače, savantizam je šest puta češći kod muškaraca nego kod žena, što se poklapa i sa statistikama o zastupljenosti autizma. A evo priče o nekoliko danas najpoznatijih svjetskih savanta ..
Kim Pik je vjerojatno najpoznatiji svjetski savant – upravo on bio je inspiracija za ‘Kišnog čovjeka’. Rođen je 11. studenog 1951. u Salt Lake Cityju, SAD. Do četvrte godine nije prohodao, ai dan-danas ne može sam otkopča gumb, dok mu je IQ – svega 73. Međutim, počeo je čitati već sa 16 mjeseci i zauvijek pamti čak 98 posto pročitanog! Interesatna je njegova tehnika: lijevu stranu čitati lijevim okom a desnu – desnim, tako da istovremeno ‘prelazi’ dvije strane, što traje samo 8-10 sekundi. Do sada je napamet naučio sadržaj 12.000 knjiga. Kim može izračunati dan u tjednu za svaku godinu za koju ga pitaju. Pročitao je 9.000 svezaka specijalne literature, uključujući redove vožnje po cijelom svijetu, kao i imenike i adresare nekoliko američkih gradova.
Pik je takozvani megasavant – jer su njegove genijalne sposobnosti izražene u mnogim područjima: od povijesti, književnosti i geografije, pa do brojeva, glazbe i sporta, i – nije autističan, već je rođen s anomalijom mozga. Sve ovo dovelo ga je ‘pod lupu’ stručnjaka NASA-e, pa je prije neku godinu bio podvrgnut seriji ispitivanja, uključujući kompjutersku tomografiju i magnetsku rezonancu. Prošlogodišnja studija potvrdila je da pati od FG sindroma, koji izaziva fizičke anomalije poput hipotonija (mala mišićna masa) i makrocefalija (abnormalno velika glava). Uz to, u njegovom slučaju prisutna je i parcijalna agenezija – nedostatak skupa živaca koji povezuju dvije moždane hemisfere (zato se spekulira da su se njegovi neuroni sami ‘snašli’ i napravili drugačije međusobne veze, pa otud nevjerojatni kapacitet memorije). Prije neku godinu počeo je svirati klavir, koliko mu to dopuštaju njegova fizička ograničenja.
Richard vour rođen je 14. travnja 1952. u Newportu, Škotska. Kada je imao tri godine, utvrđeno je da je ‘umjeren do teško retardiran’, da bi kasnije dijagnoza bila promijenjena u – autizam. Nije naučio govoriti sve do 11. godine, a poslije operacije katarakte oštećen mu je vid. Čim je naučio hodati – počeo je crtati na školskoj ploči, što je zadivilo nastavnika umjetnosti. Prvu izložbu imao je sa 17 godina u Edinburghu. Početkom 1970-tih jednu od njegovi izložbi otvorila je Margaret Thatcher, koja je tada bila ministar obrazovanja. Do 1977. njegova slava stigla je u SAD, a 1983. dokumentarac koji je snimljen o njemu ‘With Eyes Wide Open’ – Širom otvorenih očiju, proslavio ga je u čitavom svijetu. Svoje slike vour je radio neobičnom tehnikom – vosak-ulje-krejon. Nije koristio modele, već je slikao na temelju prizora koje je vidio tek usput – na primjer – u knjigama ili na televiziji. Njegova fenomenalna memorija omogućavala mu je sjetiti gdje je nacrtao svaku sliku i reći točan datum nastanka. Pejzaži i slike mora puni su detalja i dramatičnih prizora intenzivnih boja. Do 2002. prodao je preko tisuću slika, i imao više od sto izložbi. Umro je od raka pluća, 2006.

& Nbsp;