Nesporazumi i konflikti mogu biti unutar nas samih ili nastajati u našoj interakciji s okolinom. Razrješavanje uključuje sklanjanje od onoga što osoba više ne želi za sebe.

Također, uključuje i kretanje u novim pravcima, kao i istraživanje različitih obrazaca ponašanja i iskustava. Svjesna volja da se eksperimentira s različitim ponašanjima, koja sami iniciramo, osnova je procesa rasta.

Osoba kroz samootkrivanje i podizanje svjesnosti saznaje šta joj ogovara, a što ne.

“Cilj mi je da otkriješ povišenu svjesnost kako kočiš svoje sposobnosti, da bi zadovoljio svoje potrebe, da rasteš kao osoba i ispuniš više svojih potencijala.” (Perls)

Rast kao cilj

Rast je proces koji je sačinjen od malih koraka. Razrješavanjem nesporazuma otklanjamo barijere na svom razvojnom putu. Bitno je prihvatiti da svi ljudi mogu porastu, iako su “odrasli”.

Sve što kažem i uradim je dio mene!

Svaka misao, osjećanje, verbalizacija i akcija je izraz identiteta osobe u datom trenutku. Osoba postaje svjesnija svog identiteta kada “posjeduje” sve što kaže i uradi. To može vježba tako što govori u prvom licu jednine i izbjegava apstraktne i inpersonalne izjave.

Ljudi su skloni Projetkovanje na druge i davanju “Ti” izjava: “Ti si dosadan!”, “Ti si nerazuman!”, “Ti si nesnosan!”.

Pričanjem u prvom licu jednine izbjegavaju se priče koje imaju tendenciju da budu beskrajne “priče o” ili čista intelektualizacija i racionalizacija. U takvim pričama nema pravog odnosa između dvije osobe.

Davanjem izjava tipa: “Meni si dosadan”, “Meni je dosadno”, “Ljutim se na tebe”, “Bijesan sam!”, “Meni se to sviđa”, povećava se svjesnost emocionalnog aspekta onoga što je rečeno.

Nesporazumi sa samim sobom

Ljudi često dolaze u bezizlazno stanje, kada ne mogu donijeti odluku, htjeli bi “i tamo i ovamo”, a sve zbog oprečnih osjećanja koja se u njima bore.

Nekada svjesno znaju što žele, ali im neki “unutarnji demoni” ne daju da svoje želje ostvare, pa tako sabotiraju sami sebe i podmeću sebi “klipove pod kotače”.

Često se javlja diskrepanca između verbalne i neverbalne ekspresije. Ova razlika ukazuje na to da se neko osjećanje skriva i da često to radimo sebi samom.

Svjesno i nesvjesno

Događa se da nagonske, libidozne ili agresivne potrebe, koje je osoba sebi zabranila i potisnula, u djetinjstvu pod utjecajem značajnih odraslih osoba, i sada, kao odrasla s već izgrađenim oblicima ponašanja ne dozvoljava sebi, izbiju u svjesni dio ličnosti.

Tada se u osobi javlja konflikt – ona ima potrebu da uradi nešto što je zabranjeno, što nije pristojno, nije primjereno u danom trenutku. Moguće obrane od naleta nagona su različite, i bilo da je to sublimacija, poricanje, potiskivanje ili premještanje, osoba mora pretrpi suočavanje s ovim energijama.

Svjesno “JA” i unutarnji “Glas savjesti”

Sukob može nastati između svjesnih namjera osobe i unutarnjeg moralnog kritičara u koga, tijekom odrastanja, smještamo sve moralne norme koje smo usvojili od značajnih odraslih koji su nas okruživali ili nasuprot njima, ako se radilo o traumatičnim odnosima.

Kada osoba hoće učiniti ili osjeća nešto što je u sukobu s njezinim vlastitim moralnim normama, ona se nalazi na “mrtvoj točki” i tada, ili ima potrebu da sebe kazni i osjeća krivnju ili pribjegava nekom drugom mehanizmu dobrane – projicira krivnju u druge ljude ili je poriče.

nezadovoljene potrebe

Ukoliko su potrebe osobe frustrirane u danim okolnostima, u određenom društvu ili vremenskom razdoblju, osoba osjeća da je drugi ne razumiju, da mora izaći iz date situacije, da “ne može više izdržati”.

Netolerancija na frustraciju narcističkih potreba, hedonističkih potreba, potreba za ogledanje u drugima, može se smanjuje vježbanjem i toleriranjem manjih doza neugodnih osjećaja, kako bi se polako stvarao imunitet psihe i kako bismo “ojačavali” u suočavanju s “nezgodnim” situacijama i osobama.

Bazične emotivne sposobnosti

Postoje psihološke vježbe koje osoba može prakticirati za izgradnju bazičnih sposobnosti za obradu emocija, koje joj mogu pomoći u razrješavanju nesporazuma sa sobom.

U nastavku možete vidjeti neke od njih za razvijanje neutralizacije agresivnih i libidoznih energija, razvijanju mentalizovacije odnosno razumijevanja procesa koje se unutar osobe dešavaju, ucelovljavanje ličnosti i toleriranja različitih vrsta frustracija.

“Večernji pregled”

Ova vježba nas uči kako umirimo um i neutraliziramo agresivnu energiju koju su nam mogli pobuditi dnevni događaji, kako bismo bili u mogućnosti da ih mentalno obradimo u relativno smirenom stanju.

Uvježbavanjem ove navike možete stvoriti novi obrazac nošenja s dnevnim frustracijama i agresivnom energijom koje one mogu izazvati. Događaje treba rekonstruirati i analizirati bez namjere da se ocjenjuju.

Možda ćete doći do mnogo taktičnijeg načina na koji biste mogli formulirati svoje mišljenje ili pronaći mudriji izraz. Ako mu pristupiti kao mogućnosti da nešto naučiti, moći ćete se prilagoditi tome da u sličnoj prilici ubuduće postupate na drugačiji način.

Ovu korisnu vježbu možete obavljati svake večeri prije spavanja, kako biste smirili svoje energije i lakše utonuli u san.

“Skala razužasavanja”

Ovo je tehnika za povećanje sposobnosti tolerancije na razne vrste frustracija. Provodi se tako što na skali od nula do sto osoba postavi procentualni prikaz stupnja u kojem ju je uznemirila neka konfliktna situacija, bilo da se radi o sukobu u njoj samoj, bilo o nesporazumu s drugom osobom.

Tada se osoba upućuje da razmisli koja je to najužasnija stvar koja je mogla dogoditi kao rezultat uznemiravajućeg događaja. Tada odredi stupanj te nove frustracije. Zatim provjerava, da li se prvi broj promijenio u odnosu na ovaj zamišljeni najstrašniji događaj, odnosno, da li prvobitni nivo frustracije treba nakon realnog sagledavanja smanjiti.

Na ovaj način osoba umiruje sebe, jer uviđa da se nije dogodila katastrofa i da je “užas” manji nego što se u prvom mahu činio.

“Krug ličnosti”

Ukoliko osoba ima problem globalnog vrednovanja sebe ili drugoga, obezvređivanje sebe kao osobe, obezvređivanje drugih, ili analogno, idealizaciju sebe i drugih, može joj se zadati da nacrta krug koji predstavlja nju samu ili drugu osobu.

U njega upisuje sve svoje vrline i mane, sve osobine ličnosti. Prilikom analize završene vježbe trebalo bi obratiti pažnju na cjelovitost doživljaja sebe i drugih.

Osporavanjem ideje da osoba može biti samo dobra ili samo loša, odnosno globalno vrednovana, ukazujemo na to da dobre i loše strane koegzistiraju u jednoj osobi uvijek.

Loša osoba bi bila ona koja nikada u životu nije učinila, niti će u budućnosti uraditi ijedno dobro djelo. Dobra osoba bi onda da stalno radila samo dobre stvari. Mi smo svi pogresiv ljudska bića, s vrlinama i manama, i cilj ove tehnike je da osoba sama to uvidi.

Na takav način smanjuje se broj “otpisivanja” ljudi kao “zlih”, a povećava se razina prihvaćanja sebe sa svim unutarnjim trvenjima.

“Unutarnji kritičar ili unutarnji saboter”

Razmislite na koji način kritizirate sebe kada pogriješite, što govorite sebi, koje etikete na sebe lijepite, što sebi branite. Zapišite te riječi i poruke, zapišite u kojim situacijama se budi svoj unutarnji kritičar. Dajte mu neko ime. Papir trpi sve!

Kada završite s vježbom, pročitajte naglas te rečenice. Zamislite kako bi se osjećala druga osoba da joj vi upućujete takve kritike. Biste li istom žestinom kritizirali nekoga koga volite? Da li vi morate tako nešto trpite?

Na ovaj način možete osvijestiti dio ličnosti koji vas kontrolira. “Porazgovarajte” zatim s tim dijelom sebe, sada kada ste mu nadjenuli ime. Kažite mu, ako želite da vas manje kritizira. Napravite dogovor sa samim sobom koji će vam donijeti smirenje.

“Unutarnji saboter” je dio vaše osobnosti koji podmeće klipove pod kotače vašim ciljevima, željama i planovima. Razmislite na koje sve načine to radite. Što vam Saboter govori? Zapišite i te rečenice.

Kada ih zatim pročitate sa papira, razmislite da li vam odgovara takav unutarnji samodgovor. Ako ne želite uz prirodna ograničenja i zabrane od strane drugih, dodajete sebi kočnice u ljubavi iu radu “porazgovarajte” sa svojim sabotera. Koji su njegovi razlozi da vam upućuje takve poruke? Razriješite nesporazume sa samim sobom.

Nesporazumi sa drugima

“Konflikt je situacija u kojoj dvije ili više osoba teže postići cilj za koji opažaju da ga može postići samo jedna osoba, a ne obje ili sve zainteresirane osobe.”

On u sebi sadrži interakciju i dijalog, i zato je potreban za razvoj pojedinca i može se pozitivno iskoristiti za upoznavanje drugih osoba i načina funkcioniranja ličnosti, koji se od našeg razlikuju.

Vrste nesporazuma mogu biti različite – sukob zbog sadržaja (koji ćemo film gledati na televiziji, koja je ekipa bolja u nogometu, gdje ćemo ići u goste večeras) ili sukob zbog načina rješavanja sukoba.

Ljudi koji dolaze iz različitih vrsta obitelj imaju razvijene različite mehanizme reagiranja – neki se povlače, drugi su agresivni, dok ostali imaju potrebu za pregovaranjem. Tako postoje razni stilovi rješavanja nesporazuma – izbjegavanje, prilagodbu, kompeticija, kolaboracija i kompromis.

Da li je sukob loš?

“Neki nesporazumi se ne mogu riješiti, ali ipak u sebi imaju pozitivan potencijal.”

Pozitivne posljedice sukobljavanja su bolju kvalitetu rješenja, veći interes grupe, razvijanje kreativnosti, bolje prilagođavanje promjenama, smanjenje napetosti među ljudima.

Negativne posljedice sukoba su loši međuljudski odnosi, loša komunikacija, sukobi postaju važniji od života i rada, uvećavanje nezadovoljstva i slabiji rezultati rada.

Pozitivnim unapređenjem samoizražavanja mogu se smanjiti negativne posljedice sukoba. Proces rasta i prilagodbe uključuje stjecanje i asimilovanje novih svjesnosti u malim koracima.

Postoje i tehnike “prve pomoći” koje mogu pomoći osobama koje osjećaje u konfliktima znaju da “preplave”:

“Tajm – aut” tehnika

Tajm – aut tehnika funkcionira po principu kompromisa između bliskih ljudi koji se često svađaju. Kada osjete bijes, uznemirenost, stres narasta, tada bi od sugovornika ili sapatnika u svađi trebalo zatražiti pauzu.

Zatim da se izmjeste iz situacije kako bi analizirali iracionalne misli i osporili ih. Ova tehnika se koristi kada su već utvrđene iracionalne misli koje izazivaju bijes, odnosno kada je osoba svjesna da je po glavi počela vrti nerealne slike, i da “pakira” optužbe i strahove.

Na ovaj način vježba se mentalizacija i neutralizacija. Kada osjetite da vas nezdrave emocije preplavljuju, zatražite tajm – aut!

“Stop” tehnika

Vježba zaustavljanja misli ili stop tehnika može se koristiti kao vježba samopomoći. Prejake i nezdrave emocije se ne javljaju odjednom, već se “bilduje” u organizmu. Ti procesi su, međutim, jako brzi i često ih nismo svjesni, već samo, odjednom, osjetimo da smo preplavljeni bijesom, povređenošću, panikom …

Na prvi nalet prejakih osjećaje, dobro je reći sebi glasno STOP. Tako otklanjamo snažnu emociju (neutraliziramo je), a osvještavaju misao kojom smo počeli da je stvaramo (mentalizujemo).

Ova tehnika se uvježbava, tako da na kraju postane automatizirana. Glasno STOP se zamjenjuje unutarnjim samogovorom i analizom iracionalnih misli.

Igre dijaloga i mijenjanje uloga

Mijenjanje uloga, stavljanje u poziciju drugoga značajno podiže svjesnost osobe. U ovoj vježbi osoba zamišlja drugu osobu koja je jako nervira ili s kojom ima neki nerazriješeni odnos, i zatim počinje glasno govori kao da ta druga osoba sjedi na praznoj stolici pored nje.

Ono što na javi nije iskazala, sada ima priliku da to kaže i “skine kao teret s ramena”. Time i osvešćuje sve ono što se u njoj “nakupilo”. Nakon toga slijedi mijenjanje uloga. Osoba sjedne na drugu stolicu i stavi se u ulogu te druge osobe. Kao ta druga osoba odgovara na pritužbe.

Otkrivanje svojih osjećaja i uživljavanje u osjećaje i razloge suprotstavljene strane može biti od velike pomoći u razrješavanju nesporazuma jer osoba u sebi nalazi odgovore na postavljena i ne postavljena pitanja.

Tehnika “Sada i ovdje”

Osoba može postići veliki uspjeh odgovaranjem na samo tri pitanja – Što sada radiš? Što osjećaš? Što želiš? Ovim pitanjima vraća se u sadašnji trenutak s većom mogućnošću za realno procjenu situacije.

Iz te skoncentrisanosti na sadašnji trenutak može postaviti sebi sljedeće pitanje – “Što želiš u sljedećem trenutku?”. Samo koncentriranjem na to kako diše u ovom trenutku, osoba

može vratiti u sadašnji trenutak i osvijesti što trenutno radi sebi ili drugima.

“Promjena se događa kada prestanemo da se trudimo da budemo ono što nismo, i postanemo ono što smo. Ne događa se pod utjecajem autoritativnih ličnosti ili odlučnošću da se ponašamo na određen način. ”

pomoć djeci

Primjeri vježbi mogu se koristi kao pomoć učitelja za rad s učenicima na satovima odeljenskog starješine. One služe razvoju ličnosti djeteta, povećanju razine empatije i poboljšanju vještina socijalizacije.

Učenicima s posebnim odgojnim potrebama naročito mogu biti interesantne igre dijaloga s drugim učenicima, što dovodi do brže integracije ovih učenika s vršnjacima.

zahvalnost

Predlažem vam za kraj da sada i ovdje uradimo vježbu “zahvalnosti”. Sjetite se kome i zbog čega ste zahvalni ovog trenutka ili u svom dosadašnjem životu? Prikupite u sebi sve dobre uspomene, napravite album lijepih sjećanja.

Na ovaj način njegujete u sebi stabilnost psihe, razvijate svoju osobnost i stvarate jaku bazu za nošenje s budućim nesporazumima.

Život nije lak, ali ga vrijedi živjeti u svoj njegovoj punoći, sa svim izazovima, raskrižjima i rizicima. Na svakoj prepreci, kraj kamena spoticanja čuči i vaša ljubav, čekajući da je otkrijete.