1950. godine, farmeri i ribari, stanovnici malog sela Irson Bič, nedaleko od Njuporta na Rhode Islandu, primijetili su brod koji se s razvijenim jedrima približavao obali. Mještani su promatrali kako brod ide pravo u plićak da bi se tamo i nasukao. Bio je to ‘Sibord’, brod koji su očekivali u luci, a ne na plaži! Kada su se mještani popeli na brod, ustanovili su da je prazan. Kao i na ‘Mary Celest’, izgledalo je da je posada maloprije napustila brod: u šalicama je bila kava, a na kuhinjskoj peći se kuhao ručak za posadu. Osjetio se i miris duhana. Na brodu je sve bilo u idealnom redu. Naišli su jedino na dobro uhranjenog psa.
Sve je ukazivalo na to, da se u trenutku kada se brod nalazio nedaleko od obale desila neka drama. Ali, kakva drama? Prvo se pomislilo da je riječ o zločinu, međutim, nisu nađeni nikakvi tragovi i dokazi koji bi mogli to potvrde. Na brodu nije bilo tragova borbe ili krvi, a more nije izbacilo nijedno tijelo. Brod je bio u odlično stanju, a nebo bez oblačka. Što je natjeralo posadu napustiti brod u trenutku kada je obala bila nadohvat ruke? Istraga, kao iu prethodnom slučaju, nije dala nikakvo objašnjenje. Posadu broda nitko nikada nije više vidio.
Godine 1883. nedaleko od svjetionika u Kembi (Oregon), pomorska služba zaposlena na tom svjetioniku začuđeno je promatrala manevre ‘JB Kosinsa ‘. Brod, dugačak 26 metara, bez ikakvog povoda se okrenuo za 90 stupnjeva i uputio pravo u plićak, u kome se i nasukao. Promatrači su pomislili da je došlo do greške u manevriranju i očekivali su da se pojavi posada, koja mora napustiti brod koji se našao u opasnosti. Ali, nijedan čamac za spašavanje nije bio spušten i na brodu se ništa nije događalo. Uopće nikoga nisu primijetili. I on je bio napušten. Svi čamci za spašavanje bili su na svojim mjestima, peć u kuhinji bila je još topla … U kabini su našli ostatke objeda, au brodskom dnevniku je sve do posljednjeg dana bilo zapisano. Ništa nije pokazivalo da se na brodu odigravala drama i izgleda da je brod napušten u potpunom miru. Ni ova posada nikada nije pronađena i ovoga puta je trebalo zatvoriti istragu koja nije dala nikakav odgovor.
‘Rosalie’ je bio veliki trgovački brod, koji je redovito prometovao na liniji s Havanom. Godine 1840. nađen je bez ijednog člana posade. Jedino biće na brodu bio je gladan kanarinac. Jedra su bila spuštena, a teret netaknut. Dakle, nisu ga napali gusari. U ovom slučaju istraga je došla do zaključka da je posada žrtva … kolektivnog ludila. Međutim, nije bilo nikakvih opipljivih dokaza koji bi to i potvrdili.
Engleski trgovački brod ‘Rens’ je 7. veljače 1953. godine primijetio između otoka Nikobar Endeman motorni brod ‘Holcim’ koji je lutao bez cilja. I ovoga puta se pokazalo da je posada nestala. Brod je bio u odličnom stanju i opskrbljen dovoljnom količinom namirnica. I ovdje je ručak bio pripremljen, a stolovi postavljeni … Radio veza je funkcionirala, dakle, posada je mogla zatražiti pomoć. Nisu nađeni nikakvi tragovi borbe ili panike. Ovo isto se dogodilo trinaest godina ranije na jahti ‘Gloria kolit’ iz Sen Vincenta. Jahta je primjećena u Meksičkom zaljevu. More je bilo mirno, na jahti sve u savršenom redu, jedino od posade ni traga. I u ovom slučaju istraga je završena tvrdnjom: ‘Uzrok zbog kojeg je posada napustila brod je nepoznat.’
Na otvorenom moru, nedaleko od Floride, 1944. godine pronađen je također bez posade, kubanski trgovački brod ‘Rubikon’. Brod je bio u dobrom stanju i ništa nije nedostajalo. Po brodu je lutao jedino usamljeni pas. Nedostajao jedan čamac za spašavanje ali, u njega nije mogla stati posada od dvadeset članova. Nijedan član posade nikada nije pronađen. U isto to vrijeme nestala je i posada na još jednom brodu. Bio je to francuski brod ‘Bel izl’. Ni tamo nikakav trag borbe, jedra na jarbolima.
Godine 1917. napušteni brod ‘Zebrina’ pronađen je u blizini Šerburga. i ovdje je stol bio postavljen, rublje se sušilo, a brodski dnevnik je vođen do posljednjeg dana. Pošto je to bilo ratno doba, sumnja je pala na njemačku podmornicu, ali podmornica je mogla uništiti brod jednim ne suviše velikim torpedom.
U najmanje 90 posto ovakvih slučajeva nisu nađeni nikakvi tragovi borbe. Možda se radilo o otmici posade, i to žive posade? Možda je to bio jedini cilj, ali zbog čega? Zašto ‘nešto’ već 150 godina pokazuje interes za posade brodova, a povremeno i za neki banalni instrument?
Kraj obala Floride se 31. siječnja 1921. godine zaustavio u plićaku američki jedrenjak s pet jarbola ‘Carol A. Diring’, koji je dva dana ranije bio viđen sjeverno od Karolinskih otoka. Brod je bio napušten, a posada nikada nije pronađena. Brod nije davao upozorenje o prijetećoj opasnosti, ali na njemu nije bilo nijednog čamca za spašavanje, nestao je brodski dnevnik i svi papiri, kao i niz instrumenata. U kapetanovoj kabini je vladao nered, ladice otvorene, a njihov sadržaj razbacan po podu. U ovom slučaju istražnoj komisiji je stanje broda olakšalo istragu. Zaključak je bio jasan – gusarski napad. Mogli bismo ovo da prihvatimo da tjedna od samo nekoliko mjeseci, i to baš na Atlantiku, nije nestalo bez traga dvanaest brodova, a nijedan od njih, isto kao i ‘Carol A. Diring’, nije poslo u svijet signale o prijetećoj opasnosti.
Na brodu ‘Dženis B.Čester’, primećenom 26. veljače 1855. godine sjeverno od Azora, također nije bilo žive duše, a posada je imala dvadesetak članova. Pronađeni su tragovi koji govore da je ‘nešto’ prošlo pored broda ili ga dotaklo, ‘nešto’ što je izazvalo paniku. jedra su djelomično bila pocijepana, stolice i stolovi prevrnuti, odjeća razbacana po palubi i kabinama. Nisu pronađeni ni najmanji tragovi krvi, a na brodu je bilo sasvim dovoljno hrane i vode. Teret broda je ponovo ostao nedirnut! Svi čamci za spašavanje su bili na svojim mjestima, nedostajali su jedino brodski papiri i kompas.
I ovdje se vjerojatno opasnost pojavila iznenada, ali ne toliko naglo, jer je posada pokušala ponese sa sobom svoj imetak. Opasnost se pojavila i … Nije poznato što se dalje događalo. Da je posada poskakala u more, voda bi, ranije ili kasnije, izbacila bar jedno tijelo, ali to se nijedanput nije dogodilo.
Ovako je bilo iu slučaju broda ‘ELTH’ koji je redovito plovio duž obale Kornvalije. Kapetan broda je bio u tim krajevima poznat i uživao je duboko poštovanje. Brod bez posade nađen je na priobalnoj stijeni 1929. godine. Detaljno je ispitan, au njegovim postrojenjima nije pronađen ni najmanji kvar. Nitko od članova posade nije pronađen, a more nije izbacilo nijedno tijelo.
U veljači 1948. godine trgovački brodovi u rejonu Malačkog tjesnaca kod otoka Sumatre primili su Morzeove signale: ‘SOS. Urang Medan (slika lijevo). Brod nastavlja po tečaju. Svi članovi posade možda su već mrtvi ‘. Uslijedio je niz besmislenih točkica i crtica, ali je na kraju radiograma jasno rečeno: ‘Umirem’.
Uskoro su engleski mornari ugledali nizozemski brod ‘URANGA Medan’. Čitava posada bila je mrtva, a na licima pokojnika bio je izraz užasa. Englezi su namjeravali odvuku brod do najbliže luke, ali je u potpalublju iznenada izbio požar. Nakon nekoliko minuta odjeknula je silovita eksplozija. Prelomljen na dva dijela, ‘URANGA Medan’ je potonuo i odnio svoju tajnu na dno.
Slično je bilo i sa portugalskim brigom ‘Santa Maria’, na kojem su 1884. godine nađeni mrtvi mornari. Tako je bilo i sa ‘Abeje S. Hart’ na kojem su svi mornari bili mrtvi, a kapetan je izgubio razum. U sijamske zaljevu je nestala cijela fregata s posadom, a tamo je i 1953. godine, ne ostavljajući nikakav trag, nestao britanski parobrod ‘Holhju’.
Trećeg listopada 1902. njemački četvorojarbolni bark ‘Freja’ isplovio je iz meksičke luke mansaniljo. Poslije 17 dana pronađen je polupotopljena, nagnut na lijevi bok. Jarboli su bili oštećeni. Posade na brodu nije bilo. Nikakve oluje uz zapadnu obalu Meksika u to vrijeme nisu registrirane. Uzroci nestanka posade nisu otkriveni.
Japanska vlada je 1960. godine poslala u predio ‘Đavoljeg mora’ istraživačku ekspediciju. Da li su znanstvenici, koji su sudjelovali u ekspediciji, otkrili tajnu tamošnjih voda, teško je reći. Brod je zajedno s cijelom posadom nestao, a kasnija traganja za njim bila su potpuno bezuspješna.