Uglavnom svi tragači vjeruju da tragaju za gusarskim blagom. Smatra se da ga je na otok zakopao sir Henry Morgan (1635-1688), legendarni pirat i bivši viceguverner Jamajke, mada neki smatraju da je u pitanju blago kapetana Williama Kida. U cijeloj priči je i legendarni gusarski kapetan Crnobradi, koji je prije nego što su ga ubili rekao da je blago sakriveno tamo gdje ga nitko osim njega ne može pronaći. Neki stručnajci vjeruju da je baš Crnobradi taj koji je sakrio blago na Oak islandu, ali nisu uspjeli pronaći njegove tragove.
Jedna teorija govori o Hrastov otoku kao nekoj vrsti gusarske banke. Arheolozi iz Kanade tvrde da imaju dokaze da su lovci na blago na Haitiju i Madagaskaru pronašli lopate i druge alate koje su napravili gusarski kapetani, a koji su im koristili da bi prokopali tunele u kojima su sakrivali blago.
Blizu gusarske banke nađeno je i misteriozno kamenje u obliku srca, čije porijeklo još nije utvrđeno. Druga skupina povjesničara smatra da su blago na hrastovim otoku sakrili Vitezovi templari, koji su započeli kao hodočasnici za obranu vjere, a onda su vremenom postali najbogatija i najmoćnija srednjevjekovna organizacija. Papa i francuski kralj uništili su (bar se tako smatra) 1307.godine Temlare, ali prije toga oni su svoje blago prenijeli u luku La Roche i ono je nestalo u nepoznatom pravcu. Pošto se za vitezove Templare vezuje i priča da je u njihovim rukama bio i legendarni ‘Zavjetni kovčeg’, neki smatraju da je baš ‘svetinja nad svetinjama’ možda sakrivena na hrastovim otoku.
Bilo kako bilo, bunar – trezor ostaje jedna od najvećih misterija. Misterija o čijem rješenju i dan danas sanjaju istraživači, avanturisti i znanstvenici. Misterija čije rješenje ne može naći ni najsuvremenija tehnologija danas.
Bili su to stvarno veliki majstori ogromnog znanja, a njihovu tajnu izgleda nikada nećemo otkriti.