Postoji li negdje eliksir vječnog života. Dug život je želja svakog čovjeka. Svi žele što više vremena provedu na Zemlji i zbog toga je ‘besmrtnost’ bila opsesija mnogih kroz razne vremenske periode, od alkemičara, znanstvenika a i običnih ljudi. Po raznim dokazima, sve to i nisu bile prazne želje. Tako, po Kraljevskim listama koje su nađene u ruševinama sumerskih gradova Ninive i Nipura, prapovijesni kraljevi su živjeli po nekoliko stotina, pa čak i tisuća godina! Kako? U moskovskom časopisu ‘Zemlja sovjeta’ našao se zanimljiv tekst pod naslovom ‘Koliko treba da je dug ljudski vijek’.
Dug život je želja svakog čovjeka. Svi žele što više vremena provedu na Zemlji i zbog toga je ‘besmrtnost’ bila opsesija mnogih kroz razne vremenske periode, od alkemičara, znanstvenika a i običnih ljudi. Po raznim dokazima, sve to i nisu bile prazne želje. Tako, po Kraljevskim listama koje su nađene u ruševinama sumerskih gradova Ninive i Nipura, prapovijesni kraljevi su živjeli po nekoliko stotina, pa čak i tisuća godina! Kako?
U moskovskom časopisu ‘Zemlja sovjeta’ našao se zanimljiv tekst pod naslovom ‘Koliko treba da je dug ljudski vijek’. Autor ovog teksta je navodio imena ljudi koji su u posljednjih nekoliko stoljeća doživjeli fantastičnu starost, a među njima su Sira Mislimov – 168 godina, Tomas Par – 152 godine, Li Cunk Jun – 152 godine, a na kraju je data riječ i najpoznatijim sovjetskim gerontolozima tog vremena.
– Vjerujem – izjavio je akademik Nikolaj Dubinjin – da se već u najskorije vrijeme ljudski život može znatno produljiti. U narednom stoljeću ljudski će se život produžiti do 150 godina, i tom produženju gotovo da neće biti kraja. Možda će jednog dana čovjek moći živjeti i više stotina godina. Međutim, evolucija je nemoguća bez postojanja smjene generacija. Potomci virusa pojavljuju se već nakon dvadeset minuta poslije početka života njihovih roditelja, ljudi dobivaju djecu, otprilike u 25. godini, a sekvoja je plodna čak – tri tisuće godina.
Vladimir Froljkis, suradnik Gerontološkog instituta u Kijevu, formulirao je teoriju adaptaciono-regulativnog starenja. Ta teorija je vrlo popularna u gerijatriji. Prema njoj, starenje je ne samo gašenje funkcija organizma, već i nastajanje važnih prilagođavajućih mehanizama koji ublažavaju taj proces. Ukoliko su ti mehanizmi ispoljeniji, utoliko imamo više šanse za dug život.
Proučavanje tih mehanizama je dovelo tadašnje sovjetske znanstvenike do važnog otkrića. Ispostavilo se da unošenje u organizam ćilibarske kiseline, jednog od prirodnih produkata izmjene tvari, normalizira u starijoj dobi tkivnu razmjenu i ima globalno tonizirajuće djelovanje. Istovremeno je moskovski akademik Nikolaj Emanuelj (slika desno dolje) došao do zaključka da se čovjekov život može produljiti za 30 do 40 posto ukoliko se za takozvane ‘slobodne radikale’ u organizam unesu specijalne ‘klopke’ poput antioksidansi. Eksperimenti na životinjama potvrdili su pravilnost te pretpostavke. Sve skupa, gerontologija još nije na takvom stupnju da bi čovjeku podarila život dug nekoliko stoljeća ili čak – besmrtnost!
Sve su to coveka težnje od njegovog postanka. Međutim, u nekom davnom vremenu, postoje nagovještaji, da su zahvaljujući tajnim alkemijskim postupcima, neki pojedinici uspijevali ostvariti taj san. Je li to stvarno bilo moguće?! …
Među najzanimljivija otkrića arheologa koji su istraživali ruševine Ninive i Nipura, čija starost doseže do vremena u kome su živjeli Sumerci, narod koji spada medu najtajanstvenije u povijesti Zemlje, spadaju ‘Kraljevske liste’, šematske tablice, koje je sudeći prema starim rukopisima izradio babilonski svećenik Berosos u III ili IV stoljeću prije Krista. One su svojim sadržajem naprosto zaprepastile znanstvenike i pred njih stavile izazov koji još dugo neće uspjeti riješiti.
