Velika sfinga stražari u egipatskoj pustinji, oko deset kilometara daleko od Kaira, i čuva tri velike piramide u Gizi. Ovo je čudovište načinjeno od kamena, ss glavom čovjeka i tijelom lava koji leti s naprijed pruženim šapama.
Tijelo je samo grubo izvajano, dok je glava detaljno obrađena. Oči su tajanstvene, i imaju pogled koji jos niko nije umio objasniti. Gledaju preko pustinje s nekom tajanstvenom nadmoćnošću.
Figura je visoka preko 20 metara, a duga 63 metra. Vjeruje se da je sfinga stara najmanje 5.000 godina! Zašto je sagrađena? Jedino tumačenje nalazimo u maloj kapeli, koja se nalazi između šapa čudovišta. U njoj su zapisi koje su to ostavila dva drevna egipatska kralja. Oni objašnjavaju da sfinga predstavlja jedan od oblika boga sunca Harmakisa, i da je njen zadatak da groblje oko piramida odbrani od svakog zla.
Osim velike sfinge iz Gize, u Egiptu ima još sfinga. Njihove glave predstavljaju likove kraljeva. U svetim egipatskim spisima riječ ‘sfinga’ znači ‘gospodar’. U primitivnim religijama vjerovalo se da kralj posjeduje snagu i lukavstvo razlicitih životinja. Tu moć je sticao stavljajući na glavu njihove kože. Zato su Egipćani predstavljali svoje kraljeve i bogove kao poluživotinje-poluljude.
Sfinga je iz Egipta prešla iu druge civilizacije, u Asiriju i Grčku. U tim zemljama sfinge su bile predstavljene s krilima. U Asiriji su to obično bili muškarci, au Grčkoj su imale glavu žene.
Grci su imali jednu legendu o Sfingi. Sfinga je živjela na jednoj stijeni i ubijala je svakog putnika koji bi prošao a nije umio riješiti zagonetku koju bi mu ona postavila: ‘Što ide ujutro na četiri noge, u podne na dvije, a navečer na tri?’ Edip joj je odgovorio da je to čovjek, jer kao dijete puzi na sve četiri, kao odrastao ide na dvije noge, a kao starac hoda pomažući se štapom. To je bio pravi odgovor, pa se Sfinga u bijesu bacila sa stijene i umrla.