Svi Možemo Biti Geniji. Mozak je vjerojatno entitet koji nam je najmanje poznat u cijelom svemiru – kažu znanstvenici. Zahvaljujući skenerima najnovije tehnologije oni čine velike korake u otkrivanju cjelokupne arhitekture mozga. Čak počinju shvaćati najveću od svih misterija – kako mozak stvara ljudsku svijest.
Mozak je uvjerljivo najsloženiji organ u tijelu, a sa svojih oko 100 milijardi neurona i sposobnošću da uspostavi ukupno 10 milijardi veza, broj potencijalnih neuronskih kola u njemu veći je od broja čestica u svemiru. Nije čudo što su znanstvenici tek počeli otkrivaju neuronska kola koja određuju ponašanje čovjeka.
Sve te veze ostvaruju se sivkastom mekom tkivu, teškom oko 1,5 kilograma, koje je smješteno unutar lubanje. Osnovne oblasti mozga koje reguliraju apetit, disanje, tjelesnu temperaturu i drugo, nalaze se duboko unutar lubanje i zajedničke su svim kralježnjacima. Preko tih primitivnih području nalazi cerebrum, najveći dio mozga, koji kontrolira kretanje, osjećaje i više funkcije poput memorije i svijesti.
Vanjski sloj cerebruma – cerebralni korteks (kora velikog mozga) – jeste list tkiva debljine oko 2,5 milimetara naboran u obliku jezgre oraha. Dubokim usjecima podijeljen je na šest jesno vidljivih dijelova, a po dužini na desnu i lijevu hemisferu. To je izuzetno značajno za nova saznanja o funkcioniranju mozga.
Ranije se smatralo da sve funkcije imaju svoj određeni, specijalizirani dio korteksa, međutim, sada se zna da svi dijelovi rade zajedno, čak i ako su udaljeni jedan od drugog, i da koordiniranjem svojih aktivnosti proizvode složene funkcije. jednostavnije rečeno, oblasti ka stražnjem dijelu cerebralnog korteksa uglavnom su zadužene za opažanje – to jest obradu podataka koje dobivaju od čula poput sluha i vida. Frontalni dijelovi više se bave reagiranjem na te podatke, recimo govorom i pokretom. Kognicija (saznanje), je sve što se događa u mozgu od prvog trenutka opažanja do akcije koja će uslijediti, i podrazumijeva i procese povezane s memorijom, mislima, učenjem i jezikom.
