U prvo vrijeme Provajn se bavio temeljnim pretpostavkama o ovoj pojavi. Do tada je bilo rašireno mišljenje da je posrijedi ‘tihi krik za kisikom’, nekakav ‘duboki udisaj’, do koga dolazi kada smo umorni ili nam je dosadno. Provajn kaže: ‘Zamisao o zijevanju kao o manevru respiratornog sustava kojim se povećava sadržaj kisika u krvi, djelovala mi je vrlo razložno.’ Ali, tu ideju trebalo je i provjeriti, što do tada nitko nikada nije učinio.
Znanstvenik je angažirao studente prve godine psihologije. Davao im je da udišu različite mješavine kisika i ugljičnog dioksida i pravio bilješke o broju zijevanja. Rezultati su pokazali da, isako se stopa udisaja učenika povećavala da bi kompenzirala višu razinu ugljičnog dioksida, broj zijevanja nije rastao. Štoviše, kada su studenti udisali čisti kisik, zevali su još više. Tako je znanstvenik ustanovio da, premda zijevanje uključuje udisanje i izdisanje zraka, disanje nije njegova primarna funkcija.
Disanje, kao što svi znaju, može se obavlja kroz nos i kroz usta. Zijevanje sa zatvorenim ustima, međutim, praktički je neizvedivo. Znanstvenik Provajn je došao do zaključka da je širenje vilica zapravo od ključnog značaja kod zijevanja i da ova pojava u stvari predstavlja prije protezanje nego duboko uzdisanje. Zijevanje je, kao što nije teško primijetiti, obično i praćeno protezanja, naročito u prvom satu nakon spavanja. Čovjek tada najviše zijeva. Na drugom mjestu po intenzitetu, zijevanje je sat vremena prije spavanja.
Na vezu između zijevanja i protezanja ukazuju i farmakološke studije. Ustanovljeno je da neki medikamenti koji utječu na radne sposobnosti – oksitocin, primjerice – izazivaju kod životinja i zijevanje i protezanje. Još jači dokaz dobiva se kod hemiplegičara, osoba kojima je, obično uslijed moždanog udara, jedna strana tijela oduzeta. Kod nekih hemiplegičara prilikom zijevanja dolazi do protezanja i udova na onoj strani koja im je oduzeta! Ova uznemirujuća pojava pokazuje da postoji bliska veza između neuronskih kola koja kontroliraju te dvije radnje.
Psiholog Robert Provajn smatra da zijevanje po svoj prilici predstavlja lokalno protezanje koje obuhvaća lice. Ako ta, nalazima ozbiljno potkrijepljena pretpostavka točna, zijevanje bi trebalo, kao i protezanje, da izaziva razne promjene u organizmu. Između ostalog, ono ubrzava rad srca, odnosno povećava puls, podiže krvni tlak i utječe na cirkulaciju krvi. Ovi efekti, kako izgleda, pripremaju osobu za akciju.